1 00:00:06,876 --> 00:00:12,132 Februara 1942. godine, meksički farmer Dionisio Pulido 2 00:00:12,132 --> 00:00:15,962 pomislio je da je čuo grmljavinu koja dolazi iz njegovog kukuruznog polja. 3 00:00:15,962 --> 00:00:19,740 Međutim, zvuk nije dolazio sa neba. 4 00:00:19,740 --> 00:00:25,440 Izvor je bila pukotina koja se dimi, emituje gasove i izbacuje kamenje. 5 00:00:25,440 --> 00:00:29,560 Ova pukotina će postati poznata kao vulkan Parikutin, 6 00:00:29,560 --> 00:00:36,410 a za narednih devet godina, njena lava i pepeo pokriće preko 200 km kvadratnih. 7 00:00:36,706 --> 00:00:39,056 A odakle se pojavio ovaj novi vulkan, 8 00:00:39,056 --> 00:00:42,601 i šta je izazvalo njegovu nepredvidivu erupciju? 9 00:00:43,160 --> 00:00:46,690 Priča bilo kog vulkana počinje sa magmom. 10 00:00:46,690 --> 00:00:50,820 Često se ovaj rastopljeni kamen formira u oblastima gde je okenska voda 11 00:00:50,820 --> 00:00:56,094 u prilici da se progura u Zemljin omotač i smanji tačku topljenja sloja. 12 00:00:56,094 --> 00:01:00,114 Rezultirajuća magma obično ostaje ispod Zemljine površine 13 00:01:00,114 --> 00:01:04,226 zahvaljujući delikatnom balansu tri geološka faktora. 14 00:01:04,226 --> 00:01:06,859 Prvi je litostatički pritisak. 15 00:01:06,859 --> 00:01:11,780 Ovo je težina Zemljine kore koja gura magmu nadole. 16 00:01:11,780 --> 00:01:16,570 Magma gura nazad uz pomoć drugog faktora, magmastatičkog pritiska. 17 00:01:16,570 --> 00:01:20,500 Borba između ovih sila opterećuje treći faktor: 18 00:01:20,500 --> 00:01:23,696 jačinu stena Zemljine kore. 19 00:01:23,696 --> 00:01:26,846 Uglavnom, kamen je dovoljno jak i težak 20 00:01:26,846 --> 00:01:28,916 da održava magmu na mestu. 21 00:01:28,916 --> 00:01:34,204 Ali kad se ravnoteža poremeti, posledice mogu biti eksplozivne. 22 00:01:34,701 --> 00:01:40,141 Jedan od najčešćih uzroka erupcije je povećanje magmastatičkog pritiska. 23 00:01:40,320 --> 00:01:43,590 Magma sadrži razne elemente i jedinjenja, 24 00:01:43,590 --> 00:01:46,740 a mnogi od njih su rastvoreni u istopljenom kamenu. 25 00:01:46,740 --> 00:01:51,546 U dovoljno visokim koncentracijama, jedinjenja poput vode ili sumpora 26 00:01:51,546 --> 00:01:54,357 više se ne rastvaraju i umesto toga formiraju 27 00:01:54,357 --> 00:01:56,887 mehuriće gasa pod velikim pritiskom. 28 00:01:56,887 --> 00:01:59,122 Kad ovi mehurići dođu do površine, 29 00:01:59,122 --> 00:02:02,320 mogu pući istom snagom kao pucanj iz pištolja. 30 00:02:02,320 --> 00:02:05,950 A kad milioni mehurića eksplodiraju u isto vreme, 31 00:02:05,950 --> 00:02:10,200 energija može da pošalje pljuskove pepela u stratosferu. 32 00:02:10,200 --> 00:02:15,495 Ali pre nego što puknu, ponašaju se kao mehurići C02 u mućkanom soku. 33 00:02:15,495 --> 00:02:18,507 Njihova prisutnost smanjuje gustinu magme, 34 00:02:18,507 --> 00:02:23,098 i povećava plivajuću silu koja se progurava kroz koru. 35 00:02:23,098 --> 00:02:27,071 Mnogo geologa veruje da se ovaj proces desio 36 00:02:27,071 --> 00:02:30,011 prilikom erupcije Parikutina u Meksiku. 37 00:02:30,011 --> 00:02:33,518 Postoje dva poznata prirodna uzroka za ove plivajuće mehuriće. 38 00:02:33,518 --> 00:02:36,688 Ponekad, nova magma sa veće dubine 39 00:02:36,688 --> 00:02:40,658 donosi dodatna gasovita jedinjenja u mešavinu. 40 00:02:40,658 --> 00:02:44,806 Međutim mehurići mogu da se formiraju kada magma počne da se hladi. 41 00:02:44,806 --> 00:02:50,149 U rastopljenom stanju, magma je mešavina rastvorenih gasova i istopljenih minerala. 42 00:02:50,149 --> 00:02:55,621 Kako se rastopljeni kamen stvrdnjava, neki od minerala se učvršćuju u kristale. 43 00:02:55,621 --> 00:02:59,621 Ovaj proces ne uključuje mnoge od rastvorenih gasova, 44 00:02:59,621 --> 00:03:02,912 i onda nastaju jedinjenja visoke koncentracije 45 00:03:02,912 --> 00:03:06,362 koja formiraju eksplozivne mehuriće. 46 00:03:06,362 --> 00:03:10,332 Ne dešavaju se sve erupcije zbog porasta magmastatičkog pritiska, 47 00:03:10,332 --> 00:03:15,062 ponekad težina kamena koji je iznad može postati opasno niska. 48 00:03:15,062 --> 00:03:20,231 Klizišta mogu da uklone ogromne količine stena sa vrha magmatske komore, 49 00:03:20,231 --> 00:03:25,201 spuštajući litostatički pritisak i time odmah izazivaju erupciju. 50 00:03:25,201 --> 00:03:27,921 Ovaj proces je poznat kao rasterećivanje 51 00:03:27,921 --> 00:03:30,822 i odgovoran je za brojne erupcije, 52 00:03:30,822 --> 00:03:35,544 uključujući i iznenadnu ekploziju vulkana Sveta Helena 1980. godine. 53 00:03:35,544 --> 00:03:39,114 Međutim, rasterećivanje može da se desi i tokom dužeg vremenskog perioda 54 00:03:39,114 --> 00:03:41,762 usled erozije ili topljenja glečera. 55 00:03:41,762 --> 00:03:45,232 U stvari, mnogi geolozi su zabrinuti da topljenje lednika 56 00:03:45,232 --> 00:03:49,722 izazvano klimatskim promenama može da poveća vulkansku aktivnost. 57 00:03:49,722 --> 00:03:54,585 Na kraju, erupcije mogu da se dese kada sloj kamena nije više dovoljno jak 58 00:03:54,585 --> 00:03:56,735 da drži magmu ispod. 59 00:03:56,735 --> 00:04:00,082 Kiseli gasovi i toplota koji ističu iz magme 60 00:04:00,082 --> 00:04:04,658 mogu da nagrizu stene tokom procesa koji se zove hidrotermalna izmena, 61 00:04:04,658 --> 00:04:08,448 postepeno pretvarajući tvrdi kamen u meku glinu. 62 00:04:08,448 --> 00:04:12,088 Sloj stena može biti oslabljen tektonskim aktivnostima. 63 00:04:12,088 --> 00:04:15,346 Zemljotresi mogu da stvore pukotine koje omogućavaju magmi 64 00:04:15,346 --> 00:04:19,789 da pobegne do površine, a Zemljina kora može da se rasteže 65 00:04:19,789 --> 00:04:23,267 dok se kontinentalne ploče pomeraju jedna od druge. 66 00:04:23,267 --> 00:04:26,217 Nažalost, iako se zna šta izaziva erupcije 67 00:04:26,217 --> 00:04:28,617 nije ih lako predvideti. 68 00:04:28,617 --> 00:04:33,217 Dok naučnici mogu otprilike da utvrde jačinu i težinu Zemljine kore, 69 00:04:33,227 --> 00:04:35,887 dubina i toplota magmatskih komora 70 00:04:35,887 --> 00:04:40,387 otežava merenje promena magmastatičkog pritiska. 71 00:04:40,387 --> 00:04:44,297 Vulkanolozi neprekidno istražuju nove tehnologije 72 00:04:44,297 --> 00:04:46,844 kako bi pobedili ovaj stenoviti teren. 73 00:04:46,844 --> 00:04:49,869 Napreci u termičkom snimanju omogućili su naučnicima 74 00:04:49,869 --> 00:04:52,409 da detektuju podzemna žarišta. 75 00:04:52,409 --> 00:04:55,839 Spektrometri mogu da analiziraju gasove koji izlaze iz magme. 76 00:04:55,839 --> 00:05:02,103 A laseri mogu precizno da prate uticaj rastuće magme na oblik vulkana. 77 00:05:02,103 --> 00:05:06,875 Nadamo se da će nam ovi alati pomoći da bolje razumemo ove isparljive otvore 78 00:05:06,875 --> 00:05:09,231 i njihove eksplozivne erupcije.