WEBVTT

00:00:07.525 --> 00:00:09.815
Godine 132.

00:00:09.815 --> 00:00:12.145
kineski učenjak Zhang Heng

00:00:12.145 --> 00:00:15.585
predstavio je svoj najnoviji izum
na dvoru dinastije Han.

00:00:15.585 --> 00:00:17.675
Tvrdio je da ova velika vaza

00:00:17.675 --> 00:00:21.325
može reći da se dogodio potres
u njihovom kraljevstvu,

00:00:21.325 --> 00:00:24.595
kao i smjer u kojem trebaju poslati pomoć.

00:00:24.595 --> 00:00:26.505
Dvorjani su bili malo skeptični,

00:00:26.505 --> 00:00:31.005
osobito kada se izum aktivirao
jednog naoko mirnog popodneva.

00:00:31.005 --> 00:00:34.054
Ali kada su nekoliko dana poslije
glasnici stigli tražeći pomoć,

00:00:34.054 --> 00:00:36.614
sumnje dvorjana
pretvorile su se u zahvalnost.

00:00:36.614 --> 00:00:41.114
Danas se više ne oslanjamo na vaze
u identifikaciji seizmičke aktivnosti,

00:00:41.114 --> 00:00:46.150
ali potresi još predstavljaju jedinstven
izazov onima koji ih pokušavaju pratiti.

00:00:46.150 --> 00:00:49.139
Zašto je tako teško predvidjeti potrese?

00:00:49.139 --> 00:00:51.939
Kako možemo postati bolji
u predviđanju potresa?

NOTE Paragraph

00:00:51.939 --> 00:00:53.289
Kako bismo odgovorili na ta pitanja,

00:00:53.289 --> 00:00:57.539
moramo razumjeti teorije
o tome kako potresi nastaju.

00:00:57.539 --> 00:01:01.794
Zemljinu koru čini nekoliko ogromnih
i nepravilnih ploča stijena

00:01:01.794 --> 00:01:03.749
koje se nazivaju tektonske ploče,

00:01:03.749 --> 00:01:08.479
i svaka se od njih miče na djelomično
rastopljenom sloju Zemljina plašta.

00:01:08.479 --> 00:01:11.289
Zbog toga se ploče šire vrlo sporo,

00:01:11.289 --> 00:01:14.839
od jednog do 20 centimetara godišnje.

00:01:14.839 --> 00:01:17.289
Ti mali pokreti dovoljno su jaki

00:01:17.289 --> 00:01:20.799
da uzrokuju duboke pukotine
u dodirnim pločama.

00:01:20.799 --> 00:01:22.399
U nestabilnim zonama

00:01:22.399 --> 00:01:27.219
rastući pritisak u konačnici
može pokrenuti potres.

NOTE Paragraph

00:01:27.219 --> 00:01:30.249
Teško je nadzirati te male pokrete,

00:01:30.249 --> 00:01:35.589
ali čimbenici koji pokrete pretvaraju
u seizmičke događaje puno su raznovrsniji.

00:01:35.589 --> 00:01:38.399
Različite linije rasjeda
nastaju između različitih stijena,

00:01:38.399 --> 00:01:42.269
neke su stijene jače, a neke slabije
pod pritiskom.

00:01:42.269 --> 00:01:46.979
Različite stijene različito reagiraju
na trenje i visoke temperature.

00:01:46.979 --> 00:01:50.431
Neke se djelomično rastope
i mogu ispustiti podmazive tekućine

00:01:50.431 --> 00:01:52.230
koje sadrže vrlo vruće minerale,

00:01:52.230 --> 00:01:54.420
i oni umanjuju trenje rasjeda.

00:01:54.420 --> 00:01:56.370
Ali neke stijene ostanu suhe

00:01:56.370 --> 00:01:59.140
i sklone su opasnom nakupljanju pritiska.

00:01:59.140 --> 00:02:03.680
Svi su ti rasjedi podložni
raznim gravitacijskim silama

00:02:03.680 --> 00:02:08.531
kao i strujanjima vrućih stijena
u Zemljinom plaštu.

NOTE Paragraph

00:02:08.531 --> 00:02:11.755
Koje bismo onda od tih skrivenih varijabli
trebali analizirati

00:02:11.755 --> 00:02:15.955
i kako se one uklapaju
u naša sredstva za predviđanje potresa?

NOTE Paragraph

00:02:15.955 --> 00:02:19.829
Zbog toga što se neke od ovih sila
većinom događaju konstantno,

00:02:19.829 --> 00:02:23.159
kretanje ploča donekle je ciklično.

00:02:23.159 --> 00:02:27.609
Mnogi od naših najpouzdanijih tragova
dolaze iz dugotrajnog prognoziranja

00:02:27.609 --> 00:02:31.893
povezanog s time gdje su se
i kada potresi dogodili u prošlosti.

00:02:31.893 --> 00:02:33.573
Na razini tisućljeća

00:02:33.573 --> 00:02:37.533
to nam omogućava da procijenimo
kada će vrlo aktivne rasjede,

00:02:37.533 --> 00:02:38.873
poput rasjeda San Andreas,

00:02:38.873 --> 00:02:41.943
pogoditi veliki potres.

NOTE Paragraph

00:02:41.943 --> 00:02:44.193
S obzirom na mnoge varijable,

00:02:44.193 --> 00:02:47.783
ova metoda može dati
samo vrlo labave vremenske okvire.

00:02:47.783 --> 00:02:49.693
Kako bi predvidjeli neminovne događaje,

00:02:49.693 --> 00:02:55.303
istraživači su ispitivali vibracije
koje Zemlja izaziva prije potresa.

00:02:55.303 --> 00:02:57.990
Geolozi su dugo koristili seizmografe

00:02:57.990 --> 00:03:01.920
u praćenju i mapiranju tih malih pomaka
u Zemljinoj kori.

00:03:01.920 --> 00:03:04.910
Danas većina pametnih telefona
također može

00:03:04.910 --> 00:03:07.670
bilježiti primarne seizmičke valove.

00:03:07.670 --> 00:03:09.740
Kada bi imali mrežu telefona širom svijeta,

00:03:09.740 --> 00:03:12.680
znanstvenici bi možda mogli
crowdsourcati bogat

00:03:12.680 --> 00:03:16.945
i precizan sustav upozorenja
koji upozorava o dolazećim potresima.

00:03:16.945 --> 00:03:21.325
Nažalost, telefoni možda neće moći
poslati obavijest na vrijeme

00:03:21.325 --> 00:03:23.355
kako bi se donijeli sigurnosni protokoli.

00:03:23.355 --> 00:03:26.075
Ali takve bi detaljne procjene 
svejedno bile korisne

00:03:26.075 --> 00:03:29.425
za pomagala za predviđanje potresa,
poput NASA-ina softvera Quakesim,

00:03:29.425 --> 00:03:32.255
koji može koristiti kombinaciju preciznih
geoloških podataka

00:03:32.255 --> 00:03:34.765
kako bi identificirao rizične regije.

NOTE Paragraph

00:03:34.765 --> 00:03:36.765
Međutim, prema novim istraživanjima

00:03:36.765 --> 00:03:41.635
najpouzdaniji su znakovi potresa
možda nevidljivi tim senzorima.

00:03:41.635 --> 00:03:43.005
Godine 2011.

00:03:43.005 --> 00:03:46.265
neposredno prije potresa
koji je pogodio istočnu obalu Japana,

00:03:46.265 --> 00:03:50.065
obližnji su istraživači zabilježili
iznenađujuće visoke koncentracije

00:03:50.065 --> 00:03:54.425
radioaktivnih izotopa radona i torija.

00:03:54.425 --> 00:03:58.167
Kako pritisak u Zemljinoj kori raste
neposredno prije potresa,

00:03:58.167 --> 00:04:02.407
minijaturne pukotine puste te plinove
da izađu na površinu.

00:04:02.407 --> 00:04:07.042
Znanstvenici misle da kada bi izgradili
veliku mrežu detektora radona i torija

00:04:07.042 --> 00:04:08.992
na područjima koja su sklona potresima,

00:04:08.992 --> 00:04:11.522
mogla bi postati obećavajući
sustav upozorenja

00:04:11.522 --> 00:04:14.532
i potencijalno predviđati potrese
tjedan dana unaprijed.

NOTE Paragraph

00:04:14.532 --> 00:04:15.232
Naravno,

00:04:15.232 --> 00:04:17.432
nijedna od ovih tehnologija
ne bi bila korisna

00:04:17.432 --> 00:04:20.572
kao što je gledanje
duboko unutra, u Zemlju samu.

00:04:20.572 --> 00:04:22.572
Da imamo pogled u dubinu,
možda bismo mogli

00:04:22.572 --> 00:04:26.852
pratiti i predvidjeti geološke promjene
velikih razmjera u stvarnom vremenu,

00:04:26.852 --> 00:04:30.024
možda spasiti i desetke tisuća
života na godinu.

00:04:30.024 --> 00:04:30.874
Ali zasad

00:04:30.874 --> 00:04:35.404
te nam tehnologije mogu pomoći
da se pripremimo i brzo pošaljemo pomoć,

00:04:35.404 --> 00:04:38.322
bez čekanja uputa jedne vaze.