Mnogi ljudi u SAD i Latinskoj Americi odrasli su slaveći godišnjicu putovanja Kristofera Kolumba, ali da li je on bio neustrašivi istraživač koji je spojio dva sveta, ili nemilosrdni eksploatator koji je doneo kolonijalizam i ropstvo? I da li je on uopšte otkrio Ameriku? Vreme je da pozovemo Kolumba kao svedoka u Istoriji protiv Kristofera Kolumba. "Mir, mir u sudnici. Čekajte, da li bi ja uopšte danas trebalo da budem na poslu?" (Kašalj) "Da, Časni sude. Od 1792, Dan Kolumba slavi se u mnogim delovima Sjedinjenih Država 12. oktobra, na samu godišnjicu. Ali iako je proglašen zvaničnim praznikom 1934. pojedine države nisu u obavezi da ga se pridržavaju. Samo 23 države zatvaraju državne službe i sve više država ga u potpunosti zaobilazi. (Kašalj) "Kakva šteta. 70ih godina smo ga čak pomerili za drugi ponedeljak u oktobru kako bi ljudi imali lep produženi vikend, ali izgleda da vi ljudi baš ne volite slavlja." "Hm, šta mi to zapravo slavimo?" "Ma dajte, Časni sude, svi smo to učili u školi. Kristofer Kolumbo je ubedio Španskog kralja da ga pošalje u misiju da pronađe bolji trgovački put do Indije, i to ne idući na istok kopnom, nego ploveći zapadno oko Zemljine kugle. Svi su govorili da je to ludo je su i dalje verovali da je Zemlja ravna ploča, ali on je znao bolje. I kada je 1492. oplovio okean, pronašao je nešto bolje od Indije: čitav novi kontinent." "Kakva glupost. Prvo i prvo, obrazovani ljudi znaju da je Zemlja okrugla još od Aristotela. Kao drugo, Kolumbo nije ništa otkrio. Ljudi su tamo živeli već milenijumima. A on čak nije bio ni prvi Evropljanin koji ih je posetio. Nordijci su naselili Njufaundlend skoro 500 godina ranije." "Ma nemoj, i kako to da ne nosimo one kravlje šlemove?" "U stvari, ni oni ih nisu nosili zapravo." (Kašalj) "Koga briga šta su neki Vikinzi radili Boga pitaj kada? Ta staništa nisu potrajala, ali Kolumbo jeste. I vesti koje je doneo u Evropu daleko su se raširile, inspirišući istraživače i doseljenike koji su došli kasnije. Bez njega, niko od nas ne bi bio danas ovde." "I zbog njega milioni domorodaca nisu danas ovde. Znate li šta je Kolumbo radio u kolonijama koje je osnovao? Zarobio je prve domoroce na koje je naišao i napisao je u svom dnevniku kako veoma lako može sve da ih osvoji i zarobi." "Ma dajte. Svi su se sa svima borili u to vreme. Zar nisu domoroci čak rekli Kolumbu o drugim plemenima koja su pravila racije i uzimala zarobljenike?" "Da, ali plemenska ratovanja su bila sporadična i ograničena. Sigurno nisu zbrisala 90% stanovništva." "Hm. Zašto je uopšte obeležavanje Kolumba vama toliko važno?" "Časni sude, Kolumbovo putovanje bilo je inspiracija namučenim ljudima širom Evrope, i simbol slobode i novih početaka. I njegovo otkriće dalo je našim dedama i pradedama šansu da dođu ovde i stvore bolje živote za svoju decu. Zar ne zaslužujemo heroja da podseti sve da je naša zemlja izgrađena na muci imigranata?" "A šta je sa mukama domorodaca koji su umalo zbrisani i proterani u rezervate i čiji potomci i dalje trpe siromaštvo i diskriminaciju? Kako možete čoveka koji je prouzrokovao toliko patnje da nazivate herojem?" "To je istorija. Ne možete suditi tipu iz 15. veka po modernim standardima. Ljudi su u to vreme čak verovali da je širenje hrišćanstva i civilizacije po svetu moralna obaveza." "U stvari, on je bio vrlo loš, čak i po starim standardima. Dok je vladao Hispaniolom mučio je i sakatio domoroce koji mu ne bi doneli dovoljno zlata i prodavao je devetogodišnje devojčice kao seksualne robinje, i bio je brutalan čak i prema drugim kolonijama kojima je upravljao, do te tačke da je bio svrgnut s moći i bačen u zatvor. Kada je misionar Bartolome de las Kases posetio ostrvo, napisao je: "Od 1494 do 1508, iščezlo je preko 3,000,000 ljudi što od rata, ropstva i mina. Ko će od budućih generacija da poveruje u ovo?" "Pa, nisam siguran da verujem u te brojke." "Zar se ovaj praznik ne slavi i na neke druge načine?" "U nekim Latinoameričkim zemljama, slavi se isti datum, ali pod drugačijim nazivom, kao što je Dan trke. U tim mestima, više je to slavlje domorodačke i mešane kulture koja je preživela kolonijalni period. Neka mesta u Sjedinjenim Državama su takođe preimenovala praznik u Domorodački dan ili Urođenički dan i promenila i proslavu shodno tome." "Zašto se samo ne promeni ime, ako je već toliki problem?" "Zato što je to tradicija. Običnim ljudima trebaju heroji i njihovi osnivački mitovi. Zar ne možemo jednostavno da nastavimo da slavimo kao što smo radili proteklog veka bez udubljivanja u ova ozbiljna istraživanja? Nije kao da neko slavi genocid." "Tradicije se menjaju, i način na koji odlučimo da ih održimo u životu govori mnogo o našim vrednostima." "Izgleda da davanje slobodnog dana umornim sudijama nije jedna od tih vrednosti." Tradicije i praznici su važni u svim kulturama, ali heroj u jednoj eri može postati zlikovac u sledećoj, kako se naše istorijsko znanje širi i naše vrednosti razvijaju. I odlučivanje šta tradicija treba da predstavlja danas veliki je deo stavljanja istorije na sud.