WEBVTT 00:00:07.484 --> 00:00:10.461 Ovo je priča o dva drevna grada 00:00:10.461 --> 00:00:14.161 i drveću koje je odredilo njihove sudbine. 00:00:14.161 --> 00:00:20.240 Godine 3000 p.n.e, Uruk je bio gušće naseljen od današnjeg Njujorka. 00:00:20.240 --> 00:00:24.802 Ovaj prenaseljeni glavni grad je morao stalno da širi svoj irigacioni sistem 00:00:24.802 --> 00:00:27.092 kako bi prehranio rastuću populaciju. 00:00:27.092 --> 00:00:33.964 U Šri Lanki, 2 500 godina kasnije, grad Anuradhapura je imao sličan problem. 00:00:33.964 --> 00:00:36.246 Takođe su stalno rasli 00:00:36.246 --> 00:00:42.019 i, poput Uruka, njihov grad je prilično zavisio od složenog irigacionog sistema. NOTE Paragraph 00:00:42.019 --> 00:00:43.450 Kako je Uruk rastao, 00:00:43.450 --> 00:00:48.450 zemljoradnici su počeli da seku drveće kako bi bilo mesta za useve. 00:00:48.450 --> 00:00:51.673 U Anuradhapuri, pak, drveće je bilo sveto. 00:00:51.673 --> 00:00:54.843 Njihov grad je bio domaćin izdanka drveta bodhi 00:00:54.843 --> 00:00:59.112 pod kojim je, kako se verovalo, Buda lično dosegao prosvetljenje. 00:00:59.112 --> 00:01:02.212 Religijsko obožavanje je usporavalo sekire zemljoradnika 00:01:02.212 --> 00:01:06.947 i čak je navelo grad da posadi dodatno drveće u gradskim parkovima. NOTE Paragraph 00:01:06.947 --> 00:01:10.146 U početku, širenje Uruka se odvijalo dobro. 00:01:10.146 --> 00:01:13.326 Međutim, bez drveća koje bi prečišćavalo zalihe vode, 00:01:13.326 --> 00:01:16.706 Urukov irigacioni sistem je postao zagađen. 00:01:16.706 --> 00:01:19.696 Vodena isparenja su ostavljala mineralne naslage 00:01:19.696 --> 00:01:23.080 zbog kojih je zemljište bilo suviše slano za zemljoradnju. 00:01:23.080 --> 00:01:27.500 Nasuprot tome, Anuradhapurin irigacioni sistem je osmišljen da bude 00:01:27.500 --> 00:01:30.030 u sadejstvu sa okolnom šumom. 00:01:30.030 --> 00:01:34.120 Njihov grad je na kraju imao dvostruko više stanovnika od Uruka, 00:01:34.120 --> 00:01:40.773 a današnja Anuradhapura i dalje brine o drvetu posađenom pre 2 000 godina. NOTE Paragraph 00:01:40.773 --> 00:01:45.002 Možda smatramo kako priroda nije povezana sa našim urbanim prostorom, 00:01:45.002 --> 00:01:49.266 ali drveće je oduvek bilo ključni deo uspešnih gradova. 00:01:49.657 --> 00:01:53.974 Drveće deluje kao prirodni sunđer koji upija višak vode od olujnih kiša 00:01:53.974 --> 00:01:56.782 pre nego što ga oslobodi nazad u atmosferu. 00:01:56.782 --> 00:01:59.562 Mreža njihovog korenja štiti od blatnih odrona, 00:01:59.562 --> 00:02:03.789 omogućujući tlu da zadrži vodu i prečisti toksine. 00:02:03.789 --> 00:02:05.669 Korenje pomaže u sprečavanju poplava, 00:02:05.669 --> 00:02:09.598 umanjujući potrebu za olujnim slivnicima i fabrikama za prečišćavanje vode. 00:02:09.598 --> 00:02:14.891 Njihovo porozno lišće pročišćava vazduh hvatajući ugljenik i druge zagađivače, 00:02:14.891 --> 00:02:18.351 zbog čega je suštinski važno u borbi protiv klimatskih promena. NOTE Paragraph 00:02:18.351 --> 00:02:23.106 Čovečanstvo je vekovima otkrivalo ove prednosti drveća. 00:02:23.106 --> 00:02:27.132 Međutim, drveće nije samo krucijalno za zdravlje gradske infrastrukture, 00:02:27.132 --> 00:02:30.872 ono igra ključnu ulogu za zdravlje gradskih stanovnika. 00:02:30.872 --> 00:02:36.225 Tokom 1870-ih, Menhetn nije imao mnogo drveća izvan ostrvskih parkova. 00:02:36.225 --> 00:02:38.215 Bez drveća koje bi pružalo hlad, 00:02:38.215 --> 00:02:42.451 zgrade su upijale do devet puta više solarnog zračenja 00:02:42.451 --> 00:02:44.740 tokom smrtonosnih letnjih toplotnih udara. 00:02:44.740 --> 00:02:47.780 Uz loše sanitarne standarde tog perioda, 00:02:47.780 --> 00:02:53.389 nepodnošljiva vrućina je pretvorila grad u leglo bakterija poput kolere. 00:02:53.389 --> 00:02:55.003 U savremenom Hong Kongu, 00:02:55.003 --> 00:02:58.073 zbog visokih nebodera i podzemne infrastrukture 00:02:58.073 --> 00:03:00.343 teško je drveću da raste. 00:03:00.343 --> 00:03:04.223 Ovo doprinosi kritično lošem kvalitetu vazduha u gradu 00:03:04.223 --> 00:03:07.903 koji može da uzrokuje bronhitis i smanjenu funkciju pluća. 00:03:07.903 --> 00:03:10.213 Drveće utiče i na naše mentalno zdravlje. 00:03:10.213 --> 00:03:15.492 Istraživanja pokazuju da prisustvo zelenila povećava raspon pažnje 00:03:15.492 --> 00:03:17.910 i umanjuje nivoe stresa. 00:03:17.910 --> 00:03:22.056 Čak je pokazano da se bolnički pacijenti sa pogledom na zidove od cigli 00:03:22.056 --> 00:03:26.056 sporije oporavljaju od onih sa pogledom na drveće. NOTE Paragraph 00:03:26.056 --> 00:03:29.452 Srećom, mnogi gradovi su puni sličnih prizora - 00:03:29.452 --> 00:03:30.902 a to nije slučajno. 00:03:30.902 --> 00:03:32.884 Još u XVIII veku, 00:03:32.884 --> 00:03:37.619 gradski planeri su počeli da prihvataju važnost gradskog drveća. 00:03:37.619 --> 00:03:43.290 Godine 1733, pukovnik Džejms Ogletorp je uradio plan grada Savane u Džordžiji 00:03:43.290 --> 00:03:48.241 kako bi se postarao da svaki komšiluk bude na najviše dva minuta hoda do parka. 00:03:48.241 --> 00:03:49.759 Nakon Drugog svetskog rata, 00:03:49.759 --> 00:03:53.879 Kopenhagen je pokrenuo potpuno novi razvoj grada duž pet arterija - 00:03:53.879 --> 00:03:56.509 od kojih je svaka bila smeštena između parkova. 00:03:56.509 --> 00:03:58.849 Ovakav nacrt je uvećao otpornost grada 00:03:58.849 --> 00:04:01.272 na zagađenje i prirodne katastrofe. 00:04:01.272 --> 00:04:04.262 A gradsko drveće nije samo dobro za ljude. 00:04:04.262 --> 00:04:08.581 Portlandska park-šuma čuva prirodni biodiverzitet regije, 00:04:08.581 --> 00:04:11.431 zbog čega je grad dom raznih lokalnih biljaka, 00:04:11.431 --> 00:04:15.797 112 vrsta ptica i 62 vrste sisara. NOTE Paragraph 00:04:16.417 --> 00:04:20.007 Nijedan grad nije posvećen drveću kao Singapur. 00:04:20.007 --> 00:04:26.353 Od 1967. godine, singapurska vlada je posadila preko 1,2 miliona stabala, 00:04:26.353 --> 00:04:32.070 kao i ono unutar vertikalnih bašti visokih 50 metara koje se nazivaju superdrvećem. 00:04:32.070 --> 00:04:36.070 Ove građevine snabdevaju sebe i obližnje konzervatorije 00:04:36.070 --> 00:04:39.180 solarnom energijom i sakupljenom kišnicom. 00:04:39.180 --> 00:04:44.129 Drveće i vegetacija trenutno pokrivaju 50% singapurske kopnene površine, 00:04:44.129 --> 00:04:46.259 umanjujući potrebu za klima-uređajima 00:04:46.259 --> 00:04:49.409 i podstičući ekološki prevoz. NOTE Paragraph 00:04:49.409 --> 00:04:55.511 Procenjuje se da će do 2050. godine 65% sveta da živi u gradovima. 00:04:55.511 --> 00:04:58.968 Gradske arhitekte mogu da postave ekološke temelje, 00:04:58.968 --> 00:05:02.128 ali je na ljudima koji žive u ovim urbanim džunglama 00:05:02.128 --> 00:05:05.080 da ih učine domovima i za druga bića osim ljudi.