0:00:06.808,0:00:08.557
Svaki puta kada zakoračite,

0:00:08.557,0:00:12.219
200 mišića usklađenim radom[br]podiže vaše stopalo,

0:00:12.219,0:00:13.918
pokreće ga naprijed

0:00:13.918,0:00:15.583
i spušta na tlo.

0:00:15.583,0:00:20.613
Ovo je samo jedan od mnogo tisuća zadataka[br]koje izvodi vaš mišićni sustav.

0:00:20.613,0:00:24.550
Tijelo prekriva mreža od preko 650 mišića

0:00:24.550,0:00:26.660
i zbog nje možemo treptati očima,

0:00:26.660,0:00:27.650
smijati se,

0:00:27.650,0:00:29.010
trčati,

0:00:29.010,0:00:30.070
skakati

0:00:30.070,0:00:31.909
i stajati uspravno.

0:00:31.909,0:00:35.741
Odgovorna je čak i za uredan srčani ritam.

0:00:35.741,0:00:39.720
Prvo, što je točno mišićni sustav?

0:00:39.720,0:00:42.218
Čine ga tri glavna tipa mišića:

0:00:42.218,0:00:46.470
skeletni (poprečno-prugasti) mišić,[br]koji je tetivama vezan za kosti,

0:00:46.470,0:00:50.260
srčani mišić, isključivo vezan za srce

0:00:50.610,0:00:54.562
i glatki mišić, vezan za krvne žile[br]i određene organe,

0:00:54.562,0:00:57.510
poput crijeva i maternice.

0:00:57.510,0:00:59.942
Sva tri tipa izgrađena su[br]od mišićnih stanica,

0:00:59.942,0:01:03.772
poznatih i kao vlakna,[br]koja su čvrsto zajedno vezana u snopove.

0:01:03.772,0:01:06.361
Ti snopovi primaju signale[br]iz živčanog sustava

0:01:06.361,0:01:10.800
koji napinju vlakna,[br]što rezultira snagom i kretanjem.

0:01:11.720,0:01:14.382
Na ovaj način nastaju[br]gotovo svi naši pokreti.

0:01:14.382,0:01:16.142
Dijelovi tijela

0:01:16.142,0:01:18.834
čiji pokreti nisu vođeni mišićnim sustavom

0:01:18.834,0:01:20.992
su stanice spermija,

0:01:20.992,0:01:23.344
tanke cilije u dišnim putevima

0:01:23.344,0:01:25.491
i određene bijele krvne stanice.

0:01:25.491,0:01:29.044
Kontrakcija mišića može se[br]podijeliti u tri glavna tipa.

0:01:29.044,0:01:32.552
Prva dva, skraćivanjem[br]i izduživanjem mišićnih vlakana,

0:01:32.552,0:01:34.989
stvaraju suprotne sile.

0:01:34.989,0:01:38.974
Tako će se biceps skratiti,[br]dok će se triceps izdužiti ili opustiti,

0:01:38.974,0:01:42.781
savijajući ruku u laktu prema gore.

0:01:42.781,0:01:45.349
Ovom kretnjom možemo,[br]na primjer, uzeti knjigu,

0:01:45.349,0:01:49.449
ili, ako mišići rade[br]u suprotnom smjeru, odložiti je.

0:01:49.449,0:01:53.704
Ovakav uzajamni rad mišića[br]prisutan je u cijelom mišićnom sustavu.

0:01:54.064,0:01:57.945
Treći tip stezanja mišića[br]stvara postojanu silu.

0:01:57.945,0:02:01.525
Kod ovakvih primjera,[br]mišićna vlakna ne mijenjaju svoju dužinu,

0:02:01.525,0:02:04.165
već mišići ostaju čvrsti.

0:02:04.165,0:02:08.274
Na taj način držimo šalicu kave[br]ili smo naslonjeni na zid.

0:02:08.274,0:02:12.506
Ovo nam također omogućuje[br]da čvrsto i uspravno stojimo.

0:02:13.386,0:02:16.526
Skeletni (poprečno-prugasti) mišići[br]čine glavninu mišićnog sustava,

0:02:16.526,0:02:19.705
oko 30-40% tjelesne težine

0:02:19.705,0:02:22.286
i stvaraju većinu pokreta tijela.

0:02:22.286,0:02:26.242
Neki mišići su nam poznati,[br]poput prsnog mišića i bicepsa.

0:02:26.762,0:02:29.362
Druge poznajemo malo manje,[br]poput mišića obraza,

0:02:29.362,0:02:32.493
mišića koji povezuje vaše lice sa zubima,

0:02:32.493,0:02:34.532
ili najmanji skeletni mišić u tijelu,

0:02:34.532,0:02:38.143
komadić tkiva dugog 1 mm,[br]zvan stapedius,

0:02:38.143,0:02:41.125
smješten duboko u uhu.

0:02:41.125,0:02:45.733
Skeletni mišići povezani su[br]sa somatskim živčanim sustavom,

0:02:45.733,0:02:49.504
koji nam daje skoro potpunu kontrolu[br]nad njihovim pokretima.

0:02:49.504,0:02:52.833
Ova grupa mišića sadrži[br]i dvije vrste mišićnih vlakana

0:02:52.833,0:02:58.764
za dodatno izoštravanje naših pokreta,[br]one sporog i brzog trzaja.

0:02:58.764,0:03:01.783
Vlakna brzog trzaja[br]reagiraju odmah nakon podražaja,

0:03:01.783,0:03:04.805
ali brzo iskorištavaju energiju[br]pa nastupa mišićni zamor.

0:03:04.805,0:03:07.956
S druge strane, vlakna sporog trzaja[br]su stanice izdržljivosti.

0:03:07.956,0:03:12.315
One sporo reagiraju i iskorištavaju[br]energiju pa mogu raditi duže.

0:03:12.315,0:03:15.586
Sprinterica će u svojim nogama[br]nakupiti više mišića brzog trzaja

0:03:15.586,0:03:17.255
stalnim treningom,

0:03:17.255,0:03:21.425
omogućivši sebi brzo stjecanje brzine,

0:03:21.425,0:03:24.156
dok mišići leđa sadrže[br]više mišića sporog trzaja

0:03:24.156,0:03:27.255
za dugotrajno uspravno držanje.

0:03:27.685,0:03:31.116
Za razliku od skeletnih mišića,[br]srčanim i glatkim mišićima

0:03:31.116,0:03:33.605
upravlja autonomni živčani sustav,

0:03:33.605,0:03:35.616
što je izvan naše izravne kontrole.

0:03:35.926,0:03:38.686
Zbog toga vaše srce radi[br]oko 3 milijarde otkucaja

0:03:38.686,0:03:40.317
tijekom vašeg života,

0:03:40.317,0:03:43.347
čime tijelo dobiva krv i kisik.

0:03:43.347,0:03:46.666
Pomoću autonomnog sustava[br]također se ritmički napinje i opušta

0:03:46.666,0:03:48.549
glatki mišić.

0:03:48.549,0:03:52.106
To tjera krv kroz glatke[br]unutarnje stijenke krvnih žila,

0:03:52.106,0:03:56.367
omogućuje crijevima da se stisnu[br]i tjeraju hranu kroz probavni sustav

0:03:56.367,0:04:00.898
te omogućuje tiskanje[br]maternice pri porodu.

0:04:01.708,0:04:06.828
Mišići svojim radom koriste energiju[br]i stvaraju važan bioprodukt, toplinu.

0:04:06.828,0:04:10.896
Mišić, zapravo, proizvede[br]oko 85% vaše topline,

0:04:10.896,0:04:14.616
koju srce i krvne žile zatim[br]ravnomjerno šire dalje tijelom

0:04:14.616,0:04:15.928
putem krvi.

0:04:15.928,0:04:18.755
Bez toga ne bismo mogli[br]održati temperaturu

0:04:18.755,0:04:20.495
potrebnu za život.

0:04:20.495,0:04:23.670
Mišićni sustav nam se može[br]činiti većinom nevidljiv,

0:04:23.670,0:04:26.619
no, on ostavlja trag[br]na gotovo svemu što činimo,

0:04:26.619,0:04:30.077
bio to treptaj oka[br]ili trčanje prema cilju.