Svaki puta kada zakoračite,

200 mišića usklađenim radom
podiže vaše stopalo,

pokreće ga naprijed

i spušta na tlo.

Ovo je samo jedan od mnogo tisuća zadataka
koje izvodi vaš mišićni sustav.

Tijelo prekriva mreža od preko 650 mišića

i zbog nje možemo treptati očima,

smijati se,

trčati,

skakati

i stajati uspravno.

Odgovorna je čak i za uredan srčani ritam.

Prvo, što je točno mišićni sustav?

Čine ga tri glavna tipa mišića:

skeletni (poprečno-prugasti) mišić,
koji je tetivama vezan za kosti,

srčani mišić, isključivo vezan za srce

i glatki mišić, vezan za krvne žile
i određene organe,

poput crijeva i maternice.

Sva tri tipa izgrađena su
od mišićnih stanica,

poznatih i kao vlakna,
koja su čvrsto zajedno vezana u snopove.

Ti snopovi primaju signale
iz živčanog sustava

koji napinju vlakna,
što rezultira snagom i kretanjem.

Na ovaj način nastaju
gotovo svi naši pokreti.

Dijelovi tijela

čiji pokreti nisu vođeni mišićnim sustavom

su stanice spermija,

tanke cilije u dišnim putevima

i određene bijele krvne stanice.

Kontrakcija mišića može se
podijeliti u tri glavna tipa.

Prva dva, skraćivanjem
i izduživanjem mišićnih vlakana,

stvaraju suprotne sile.

Tako će se biceps skratiti,
dok će se triceps izdužiti ili opustiti,

savijajući ruku u laktu prema gore.

Ovom kretnjom možemo,
na primjer, uzeti knjigu,

ili, ako mišići rade
u suprotnom smjeru, odložiti je.

Ovakav uzajamni rad mišića
prisutan je u cijelom mišićnom sustavu.

Treći tip stezanja mišića
stvara postojanu silu.

Kod ovakvih primjera,
mišićna vlakna ne mijenjaju svoju dužinu,

već mišići ostaju čvrsti.

Na taj način držimo šalicu kave
ili smo naslonjeni na zid.

Ovo nam također omogućuje
da čvrsto i uspravno stojimo.

Skeletni (poprečno-prugasti) mišići
čine glavninu mišićnog sustava,

oko 30-40% tjelesne težine

i stvaraju većinu pokreta tijela.

Neki mišići su nam poznati,
poput prsnog mišića i bicepsa.

Druge poznajemo malo manje,
poput mišića obraza,

mišića koji povezuje vaše lice sa zubima,

ili najmanji skeletni mišić u tijelu,

komadić tkiva dugog 1 mm,
zvan stapedius,

smješten duboko u uhu.

Skeletni mišići povezani su
sa somatskim živčanim sustavom,

koji nam daje skoro potpunu kontrolu
nad njihovim pokretima.

Ova grupa mišića sadrži
i dvije vrste mišićnih vlakana

za dodatno izoštravanje naših pokreta,
one sporog i brzog trzaja.

Vlakna brzog trzaja
reagiraju odmah nakon podražaja,

ali brzo iskorištavaju energiju
pa nastupa mišićni zamor.

S druge strane, vlakna sporog trzaja
su stanice izdržljivosti.

One sporo reagiraju i iskorištavaju
energiju pa mogu raditi duže.

Sprinterica će u svojim nogama
nakupiti više mišića brzog trzaja

stalnim treningom,

omogućivši sebi brzo stjecanje brzine,

dok mišići leđa sadrže
više mišića sporog trzaja

za dugotrajno uspravno držanje.

Za razliku od skeletnih mišića,
srčanim i glatkim mišićima

upravlja autonomni živčani sustav,

što je izvan naše izravne kontrole.

Zbog toga vaše srce radi
oko 3 milijarde otkucaja

tijekom vašeg života,

čime tijelo dobiva krv i kisik.

Pomoću autonomnog sustava
također se ritmički napinje i opušta

glatki mišić.

To tjera krv kroz glatke
unutarnje stijenke krvnih žila,

omogućuje crijevima da se stisnu
i tjeraju hranu kroz probavni sustav

te omogućuje tiskanje
maternice pri porodu.

Mišići svojim radom koriste energiju
i stvaraju važan bioprodukt, toplinu.

Mišić, zapravo, proizvede
oko 85% vaše topline,

koju srce i krvne žile zatim
ravnomjerno šire dalje tijelom

putem krvi.

Bez toga ne bismo mogli
održati temperaturu

potrebnu za život.

Mišićni sustav nam se može
činiti većinom nevidljiv,

no, on ostavlja trag
na gotovo svemu što činimo,

bio to treptaj oka
ili trčanje prema cilju.