WEBVTT 00:00:06.808 --> 00:00:08.557 Svaki puta kada zakoračite, 00:00:08.557 --> 00:00:12.219 200 mišića usklađenim radom podiže vaše stopalo, 00:00:12.219 --> 00:00:13.918 pokreće ga naprijed 00:00:13.918 --> 00:00:15.583 i spušta na tlo. 00:00:15.583 --> 00:00:20.613 Ovo je samo jedan od mnogo tisuća zadataka koje izvodi vaš mišićni sustav. 00:00:20.613 --> 00:00:24.550 Tijelo prekriva mreža od preko 650 mišića 00:00:24.550 --> 00:00:26.660 i zbog nje možemo treptati očima, 00:00:26.660 --> 00:00:27.650 smijati se, 00:00:27.650 --> 00:00:29.010 trčati, 00:00:29.010 --> 00:00:30.070 skakati 00:00:30.070 --> 00:00:31.909 i stajati uspravno. 00:00:31.909 --> 00:00:35.741 Odgovorna je čak i za uredan srčani ritam. 00:00:35.741 --> 00:00:39.720 Prvo, što je točno mišićni sustav? 00:00:39.720 --> 00:00:42.218 Čine ga tri glavna tipa mišića: 00:00:42.218 --> 00:00:46.470 skeletni (poprečno-prugasti) mišić, koji je tetivama vezan za kosti, 00:00:46.470 --> 00:00:50.260 srčani mišić, isključivo vezan za srce 00:00:50.610 --> 00:00:54.562 i glatki mišić, vezan za krvne žile i određene organe, 00:00:54.562 --> 00:00:57.510 poput crijeva i maternice. 00:00:57.510 --> 00:00:59.942 Sva tri tipa izgrađena su od mišićnih stanica, 00:00:59.942 --> 00:01:03.772 poznatih i kao vlakna, koja su čvrsto zajedno vezana u snopove. 00:01:03.772 --> 00:01:06.361 Ti snopovi primaju signale iz živčanog sustava 00:01:06.361 --> 00:01:10.800 koji napinju vlakna, što rezultira snagom i kretanjem. 00:01:11.720 --> 00:01:14.382 Na ovaj način nastaju gotovo svi naši pokreti. 00:01:14.382 --> 00:01:16.142 Dijelovi tijela 00:01:16.142 --> 00:01:18.834 čiji pokreti nisu vođeni mišićnim sustavom 00:01:18.834 --> 00:01:20.992 su stanice spermija, 00:01:20.992 --> 00:01:23.344 tanke cilije u dišnim putevima 00:01:23.344 --> 00:01:25.491 i određene bijele krvne stanice. 00:01:25.491 --> 00:01:29.044 Kontrakcija mišića može se podijeliti u tri glavna tipa. 00:01:29.044 --> 00:01:32.552 Prva dva, skraćivanjem i izduživanjem mišićnih vlakana, 00:01:32.552 --> 00:01:34.989 stvaraju suprotne sile. 00:01:34.989 --> 00:01:38.974 Tako će se biceps skratiti, dok će se triceps izdužiti ili opustiti, 00:01:38.974 --> 00:01:42.781 savijajući ruku u laktu prema gore. 00:01:42.781 --> 00:01:45.349 Ovom kretnjom možemo, na primjer, uzeti knjigu, 00:01:45.349 --> 00:01:49.449 ili, ako mišići rade u suprotnom smjeru, odložiti je. 00:01:49.449 --> 00:01:53.704 Ovakav uzajamni rad mišića prisutan je u cijelom mišićnom sustavu. 00:01:54.064 --> 00:01:57.945 Treći tip stezanja mišića stvara postojanu silu. 00:01:57.945 --> 00:02:01.525 Kod ovakvih primjera, mišićna vlakna ne mijenjaju svoju dužinu, 00:02:01.525 --> 00:02:04.165 već mišići ostaju čvrsti. 00:02:04.165 --> 00:02:08.274 Na taj način držimo šalicu kave ili smo naslonjeni na zid. 00:02:08.274 --> 00:02:12.506 Ovo nam također omogućuje da čvrsto i uspravno stojimo. 00:02:13.386 --> 00:02:16.526 Skeletni (poprečno-prugasti) mišići čine glavninu mišićnog sustava, 00:02:16.526 --> 00:02:19.705 oko 30-40% tjelesne težine 00:02:19.705 --> 00:02:22.286 i stvaraju većinu pokreta tijela. 00:02:22.286 --> 00:02:26.242 Neki mišići su nam poznati, poput prsnog mišića i bicepsa. 00:02:26.762 --> 00:02:29.362 Druge poznajemo malo manje, poput mišića obraza, 00:02:29.362 --> 00:02:32.493 mišića koji povezuje vaše lice sa zubima, 00:02:32.493 --> 00:02:34.532 ili najmanji skeletni mišić u tijelu, 00:02:34.532 --> 00:02:38.143 komadić tkiva dugog 1 mm, zvan stapedius, 00:02:38.143 --> 00:02:41.125 smješten duboko u uhu. 00:02:41.125 --> 00:02:45.733 Skeletni mišići povezani su sa somatskim živčanim sustavom, 00:02:45.733 --> 00:02:49.504 koji nam daje skoro potpunu kontrolu nad njihovim pokretima. 00:02:49.504 --> 00:02:52.833 Ova grupa mišića sadrži i dvije vrste mišićnih vlakana 00:02:52.833 --> 00:02:58.764 za dodatno izoštravanje naših pokreta, one sporog i brzog trzaja. 00:02:58.764 --> 00:03:01.783 Vlakna brzog trzaja reagiraju odmah nakon podražaja, 00:03:01.783 --> 00:03:04.805 ali brzo iskorištavaju energiju pa nastupa mišićni zamor. 00:03:04.805 --> 00:03:07.956 S druge strane, vlakna sporog trzaja su stanice izdržljivosti. 00:03:07.956 --> 00:03:12.315 One sporo reagiraju i iskorištavaju energiju pa mogu raditi duže. 00:03:12.315 --> 00:03:15.586 Sprinterica će u svojim nogama nakupiti više mišića brzog trzaja 00:03:15.586 --> 00:03:17.255 stalnim treningom, 00:03:17.255 --> 00:03:21.425 omogućivši sebi brzo stjecanje brzine, 00:03:21.425 --> 00:03:24.156 dok mišići leđa sadrže više mišića sporog trzaja 00:03:24.156 --> 00:03:27.255 za dugotrajno uspravno držanje. 00:03:27.685 --> 00:03:31.116 Za razliku od skeletnih mišića, srčanim i glatkim mišićima 00:03:31.116 --> 00:03:33.605 upravlja autonomni živčani sustav, 00:03:33.605 --> 00:03:35.616 što je izvan naše izravne kontrole. 00:03:35.926 --> 00:03:38.686 Zbog toga vaše srce radi oko 3 milijarde otkucaja 00:03:38.686 --> 00:03:40.317 tijekom vašeg života, 00:03:40.317 --> 00:03:43.347 čime tijelo dobiva krv i kisik. 00:03:43.347 --> 00:03:46.666 Pomoću autonomnog sustava također se ritmički napinje i opušta 00:03:46.666 --> 00:03:48.549 glatki mišić. 00:03:48.549 --> 00:03:52.106 To tjera krv kroz glatke unutarnje stijenke krvnih žila, 00:03:52.106 --> 00:03:56.367 omogućuje crijevima da se stisnu i tjeraju hranu kroz probavni sustav 00:03:56.367 --> 00:04:00.898 te omogućuje tiskanje maternice pri porodu. 00:04:01.708 --> 00:04:06.828 Mišići svojim radom koriste energiju i stvaraju važan bioprodukt, toplinu. 00:04:06.828 --> 00:04:10.896 Mišić, zapravo, proizvede oko 85% vaše topline, 00:04:10.896 --> 00:04:14.616 koju srce i krvne žile zatim ravnomjerno šire dalje tijelom 00:04:14.616 --> 00:04:15.928 putem krvi. 00:04:15.928 --> 00:04:18.755 Bez toga ne bismo mogli održati temperaturu 00:04:18.755 --> 00:04:20.495 potrebnu za život. 00:04:20.495 --> 00:04:23.670 Mišićni sustav nam se može činiti većinom nevidljiv, 00:04:23.670 --> 00:04:26.619 no, on ostavlja trag na gotovo svemu što činimo, 00:04:26.619 --> 00:04:30.077 bio to treptaj oka ili trčanje prema cilju.