0:00:06.951,0:00:10.881 Iako je šizofrenija prvi put otkrivena[br]pre više od 100 godina 0:00:10.881,0:00:13.850 i dalje ne znamo šta je tačno prouzrokuje. 0:00:13.850,0:00:18.770 Jedna je od najneshvaćenijih[br]i stigmatizovanijih bolesti današnjice. 0:00:18.770,0:00:23.939 Hajde da prođemo kroz ono što znamo,[br]od simptoma do uzroka i lečenja. 0:00:23.939,0:00:26.819 Šizofrenija se smatra sindromom, 0:00:26.819,0:00:30.260 što znači da može da obuhvati[br]nekoliko povezanih poremećaja 0:00:30.260,0:00:33.960 koji imaju slične simptome[br]ali varirajuće uzroke. 0:00:33.960,0:00:38.020 Svaka osoba koja pati od šizofrenije[br]ima malo drugačije simptome, 0:00:38.020,0:00:44.101 a prvi znaci se mogu lako propustiti -[br]suptilna promena ličnosti, razdražljivost 0:00:44.101,0:00:47.701 ili postepeno zadiranje[br]u tokove neobičnih misli. 0:00:47.701,0:00:51.760 Pacijenti uglavnom dobiju dijagnozu[br]nakon početka psihoze, 0:00:51.760,0:00:55.902 koja se obično javlja kod tinejdžera[br]ili kod muškaraca u ranim dvadesetim, 0:00:55.902,0:00:59.041 i kasnim dvadesetim[br]ili ranim tridesetim godinama kod žena. 0:00:59.041,0:01:03.611 Prva psihotična epizoda može da uključuje[br]zablude, halucinacije 0:01:03.611,0:01:06.162 i neuredni govor i ponašanje. 0:01:06.162,0:01:08.001 Ovo simptomi se zovu pozitivni, 0:01:08.001,0:01:10.851 što znači da se javljaju kod osoba[br]koje pate od šizofrenije, 0:01:10.851,0:01:13.551 ali ne u opštoj populaciji. 0:01:13.551,0:01:17.071 Česta je pogrešna percepcija[br]da osobe koje pate od šizofrenije 0:01:17.071,0:01:19.021 imaju više ličnosti, 0:01:19.021,0:01:23.181 ali ovi simptomi ukazuju[br]na prekid misaonih procesa, 0:01:23.181,0:01:26.861 pre nego na manifestaciju druge ličnosti. 0:01:26.861,0:01:29.791 Šizofrenija takođe ima[br]i negativne simptome, 0:01:29.791,0:01:33.681 ovo su osobine koje su umanjene[br]kod osoba koje pate od šizofrenije, 0:01:33.681,0:01:37.566 kao što je motivacija,[br]ispoljavanje emocija ili govor. 0:01:37.566,0:01:41.646 Ovo su takođe i kognitivni simptomi,[br]kao što je poteškoća sa koncentracijom, 0:01:41.646,0:01:45.006 pamćenje informacija i donošenje odluka. 0:01:45.006,0:01:48.246 Dakle šta uzrokuje početak psihoze? 0:01:48.246,0:01:51.276 Verovatno postoji ne samo jedan uzrok,[br]već kombinacija 0:01:51.276,0:01:54.866 genetskih faktora i faktora okruženja[br]koji doprinose početku. 0:01:54.866,0:02:00.001 Šizofrenija ima najjače genetske veze[br]od bilo koje psihijatriske bolesti. 0:02:00.001,0:02:03.561 Iako oko 1 posto ljudi[br]pati od šizofrenije, 0:02:03.561,0:02:08.181 deca ili braća i sestre od osoba koje pate[br]od šizofrenije imaju deset puta veću šansu 0:02:08.181,0:02:09.991 da dobiju ovu bolest, 0:02:09.991,0:02:13.042 a jednojajčani blizanac nekoga ko pati[br]od šizofrenije 0:02:13.042,0:02:16.232 ima 40 posto šanse da dobije ovu bolest. 0:02:16.232,0:02:19.402 Često, najbliža rodbina osoba[br]koje pate od šizofrenije 0:02:19.402,0:02:23.252 pokazuje blaže verzije karakteristika[br]koje su u vezi sa ovim poremećajem, 0:02:23.252,0:02:26.502 ali ne do te mere da im treba lečenje. 0:02:26.502,0:02:29.222 Više gena skoro sigurno igra ulogu, 0:02:29.222,0:02:32.742 ali ne znamo koliko, niti koji su to geni. 0:02:32.742,0:02:37.700 Faktori okruženja kao što je izlaganje[br]određenim virusima u ranom detinjstvu 0:02:37.700,0:02:41.780 mogu povećati šansu[br]da neko razvije šizofreniju, 0:02:41.780,0:02:45.213 i korišćenje nekih narkotika,[br]uključujući marihuanu, 0:02:45.213,0:02:47.342 može da izazove početak psihoze 0:02:47.342,0:02:50.161 kod vrlo osetljivih individua. 0:02:50.161,0:02:53.163 Ovi faktori ne utiču na sve na isti način. 0:02:53.163,0:02:55.663 Kod onih koji imaju veoma nizak[br]genetski rizik, 0:02:55.663,0:02:58.997 bez obzira koliko se izlažu[br]rizičnim faktorima okruženja 0:02:58.997,0:03:01.567 ne može doći do razvijanja šizofrenije; 0:03:01.567,0:03:07.768 kod onih sa veoma visokim rizikom,[br]umeren dodatni rizik može biti odlučujući. 0:03:07.768,0:03:12.441 Antipsihotici koji se koriste za lečenje[br]šizofrenije su pomogli naučnicima 0:03:12.441,0:03:16.946 da rade unazad kako bi pratili[br]obeležja poremećaja u mozgu. 0:03:16.946,0:03:20.886 Tradicionalni antipsihotici blokiraju[br]receptore dopamina. 0:03:20.886,0:03:24.403 Mogu biti veoma efektivni[br]kod smanjivanja pozitivnih simptoma, 0:03:24.403,0:03:28.783 koji su u vezi sa viškom dopamina[br]u određenim moždanim putevima. 0:03:28.783,0:03:32.059 Nego, ovi isti lekovi mogu[br]da pogoršaju negativne simptome, 0:03:32.059,0:03:35.637 a otkrili smo da negativni simptomi[br]mogu biti povezani sa 0:03:35.637,0:03:39.387 premalo dopamina u drugim oblastima mozga. 0:03:39.387,0:03:42.787 Neke osobe koje pate od šizofrenije[br]pokazuju gubitak nevrnog tkiva, 0:03:42.787,0:03:47.277 i nejasno je da li je ova atrofija[br]rezultat same bolesti 0:03:47.277,0:03:50.581 ili suzbijanja signalizacije[br]koja se postiže lekovima. 0:03:50.581,0:03:55.092 Na sreću, novije generacije antipsihotika[br]imaju za cilj da se bave 0:03:55.092,0:03:59.089 nekim od ovih problema[br]ciljajući na više neurotransmitera, 0:03:59.089,0:04:02.113 kao što su serotonin pored dopamina. 0:04:02.113,0:04:07.112 Jasno je da nije jedan sistem transmitera[br]odgovoran za sve simptome, 0:04:07.112,0:04:10.652 a zbog toga što ovi lekovi deluju[br]na signaliziranje u celom telu i mozgu, 0:04:10.652,0:04:14.179 mogu imati druga neželjena dejstva[br]kao što je dobijanje na težini. 0:04:14.179,0:04:18.655 Uprkos ovim komplikacijama,[br]antipsihotici mogu biti veoma efektivni, 0:04:18.655,0:04:21.675 posebno kada se kombinuju[br]sa drugim intervencijama 0:04:21.675,0:04:24.259 kao što je[br]kognitivno-bihejvioralna terapija 0:04:24.259,0:04:28.529 Elektrokonvulzilna terpija, koja pruža[br]relativno kratkoročno olakšanje, 0:04:28.529,0:04:31.381 takođe se ponovo javlja[br]kao efektivno lečenje, 0:04:31.381,0:04:34.129 pogotovo kad ne uspeju druge opcije. 0:04:34.129,0:04:37.629 Rana intervencija je takođe veoma bitna. 0:04:37.629,0:04:40.689 Nakon meseci ili godina nelečene psihoze, 0:04:40.689,0:04:45.179 neke psihoze mogu biti usađene[br]u nečiju ličnost. 0:04:45.179,0:04:49.130 A još, dehumanizovana predrasuda[br]vazana za ovu dijagnozu 0:04:49.130,0:04:51.869 može da spreči ljude da potraže pomoć. 0:04:51.869,0:04:55.499 Često se osobe koje pate od šizofrenije[br]smatraju opasnim, 0:04:55.499,0:04:59.209 ali su zapravo češće oni žrtve nasilja 0:04:59.209,0:05:01.019 nego što su krivci. 0:05:01.019,0:05:04.389 Pravilno lečenje može pomoći[br]u smanjenu verovatnoće od nasilja 0:05:04.389,0:05:06.719 koja je povezana sa šizofrenijom. 0:05:06.719,0:05:11.269 Zato edukacija za pacijente,[br]njihove porodice i zajednice 0:05:11.269,0:05:15.292 pomaže da se razbije stigma[br]i poboljša pristup lečenju.