Jeste li ikad razgovarali s prijateljem o problemu, a onda shvatili da on ne može pojmiti zašto je to pitanje vama toliko važno? Jeste li ikad predstavili ideju grupi i ona je dočekana s krajnjom zbunjenošću? Ili ste se možda svađali, kad vas druga osoba iznenada optuži da uopće ne slušate to što ona govori? Što se ovdje događa? Odgovor je problem u komunikaciji, i u nekom obliku svi smo to doživjeli. Može dovesti do zbrke, neprijateljstva, nesporazuma, ili čak sudaranja multimilijunske sonde s površinom Marsa. Činjenica je, čak i kad ste licem-u-lice s drugom osobom u istoj prostoriji i kad govorite istim jezikom, ljudska komunikacija je nevjerojatno složena. Ali dobra vijest je da osnovno razumijevanje onoga što se događa kad komuniciramo može nam pomoći da spriječimo problem u komunikaciji. Desetljećima istraživači su ispitivali, "Što se događa kad komuniciramo?" Jedna interpretacija, nazvana model prijenosa, vidi komunikaciju kao poruku koja se izravno prenosi s jedne osobe na drugu, slično kao da netko baca loptu i ode. Ali u stvarnosti, ovaj pojednostavljeni model ne vodi računa o složenosti komunikacije. Predstavimo transakcijski model, koji priznaje mnoge dodatne izazove komuniciranja. Kod ovog modela, točnije je misliti na komunikaciju među ljudima kao igru lovice. Dok komuniciramo našu poruku, dobivamo povratnu informaciju od druge strane. Transakcijom zajedno stvaramo značenje. Ali iz ove razmjene nastaju daljnje komplikacije. To nije kao Star Trek svemir, gdje se neki likovi mogu vulkanski stopiti s umom, potpuno dijeleći misli i osjećaje. Kao ljudi, ne možemo si pomoći nego slati i primati poruke kroz vlastite subjektivne leće. Prilikom komuniciranja, jedna osoba izražava svoje tumačenje poruke i osoba s kojom komunicira čuje svoje tumačenje te poruke. Naši perciptivni flitri neprestano mijenjaju značenja i tumačenja. Sjećate se one igre lovice? Zamislite to s grumenom gline. Kako je svaka osoba dodirne, oblikuje ju da se uklapa u njihovu vlastitu percepciju, na temelju bilo kojeg broja varijabli, kao što su znanje ili prošlo iskustvo, godine, rasa, spol, etnicitet, religija ili obiteljsko podrijetlo. Istovremeno, svaka osoba tumači poruku koju primi na temelju njezinog odnosa s drugom osobom i njezinog jedinstvenog razumijevanja semantike i konotacije točno korištenih riječi. Također može biti ometena drugim podržajima, kao što je promet ili kruljenje želuca. Čak bi i emocija mogla zamagliti njezino razumijevanje i dodavanjem više ljudi u razgovor, svakog sa svojim vlastitim subjektivitetima, složenost komunikacije eksponencijalno raste. I kako se grumen gline kreće simo-tamo od jedne do druge osobe, prerađen, preoblikovan i uvijek sklon promjeni, nije ni čudo što se naše poruke ponekad pretvore u gomilu problema u komunikaciji. Ali, srećom, postoje neke jednostavne prakse koje nam svima mogu pomoći u upravljanju naših svakodnevnih interakcija radi bolje komunikacije. Prva: prepoznajte da pasivno slušanje i aktivno slušanje nisu isto. Aktivno sudjelujte u verbalnim i neverbalnim reakcijama drugih i prilagodite vašu poruku da omogućite veće razumijevanje. Druga: slušajte svojim očima i ušima, kao i vašim instinktom. Sjetite se da je komunikacija više od samih riječi. Treća: uzmite si vremena za razumijevanje dok pokušavate biti shvaćeni. U žurbi da se izrazimo, lako je zaboraviti da je komunikacija dvosmjerna ulica. Budite otvoreni za ono što bi druga osoba mogla reći. I na kraju, četvrta: Budite svjesni vaših osobnih perceptivnih filtera. Elementi vašeg iskustva, uključujući vašu kulturu, zajednicu i obitelji, utječu na to kako vidite svijet. Recite, "Ovako ja vidim problem, ali kako ga ti vidiš?" Nemojte pretpostavljati da je vaša percepcija objektivna istina. To će vam pomoći u dijeljenju dijaloga s drugima kako biste zajedno postigli uzajamno razumijevanje.