Dezinformacije, kako ih prepoznati - FactCheck.org

http://www.flackcheck.org - Više na:
https://www.factcheck.org/2016/11/how-to-spot-fake-news/

Dezinformacije nisu novost.

Ipak neistinite priče se danas brže šire
putem socijalnih mreža

u odnosu na nekadašnje
viralne e-mejlove.

Većina ovih popularnih tvrdnji
nisu uopšte "vijesti",

već fikcija, satira,

i pokušaji da natjeraju čitaoce
da pomisle da su istinite.

Ovo su neki od načina da se
zaštitite od dezinformacija.

Da li vam je poznat izvor?

Je li legitiman?

Da li je bio pouzdan u prošlosti?

Ako ne, bilo bi pametnije da mu ne vjerujete.

Ako vam je interesantan naslov
privukao pažnju,

pročitajte još malo prije nego što
odlučite da proširite šokantnu informaciju.

Čak i u legitimnim vijestima,

naslov ne odaje uvijek cijelu priču.

Međutim dezinformacije,

pogotovo pokušaji u satiri,

često imaju nekoliko znakova
u tekstu koji ih odaju.

Jedna dezinformacija je čak
citirala delfina.

Da je to bilo istinito,
moglo bi se tvrditi da su zakopali uvod.

Još jedan znak koji odaje je često
samo ime autora,

ako ga uopšte i ima.

Dok u nekim slučajevima,
autori nisu ni stvarni.

Jedna priča je navodno potekla
od nekog "doktora"

koji je osvojio "četrnaest Pibodi nagrada
kao i nekolicinu Pulicer nagrada",

što bi bilo veoma impresivno,
da nije u potpunosti izmišljeno.

Često ove priče citiraju
navodno zvanične izvore,

ali kada se pogledaju,
izvori ne podržavaju tvrdnju.

Neke dezinformacije ipak nisu potpuno netačne,

već su samo promijenjeni istiniti događaji.

Ove lažne tvrdnje
znaju kako da legitimnim vijestima

promijene njihovu poruku,

ili da tvrde da nešto što se
desilo nekada davno

je povezano sa trenutnom radnjom.

Jedan lažni sajt je uzeo priču
od prije godinu dana od CNN-a

kojoj su stavili novi netačni naslov
i promijenili datum izbacivanja.

Tako da je i pored prevare,
načinjena povreda autorskih prava.

Ne zaboravite, postoji satira.

Najčešće je tako i označena,
i ponekad je i smiješna.

Ali to nisu vijesti.

Onda postoje i
malo diskutabilnije vrste satire,

dizajnirane da se nasamare čitaoci.

Ovi naslovi su takođe napravljeni
da se podstaknu klikovi,

i da se kreiraju pare za kreatora
kroz prihode od reklama.

Ali ni to nisu vijesti.

Svjesni smo da ovo nije lako.

Sklonost potvrdi tjera ljude

da više vjeruju informacijama
koje potvrđuju njihova uvjerenja

i da zanemare one što ne.

Ali sledeći put kada ste
automatski zgroženi

od neke objave od, na primjer,
nekog političara sa kojim se ne slažete,

probajte da odvojite trenutak
da ga malo istražite.

Isprobajte ovaj jednostavan test:

Koje su druge priče koje su
objavljene na ovaj sajt "vijesti"

koji je izvor priče

koja se upravo pojavila
na tvojim socijalnim mrežama?

Možda ćete automatski povjerovati priči
o političaru koji vam se ne dopada,

ali ako je ovaj navodni sajt takođe
objavio priču

o "čuvarima sa Antarktika
koji su se pobunili protiv Amerike

tako što su udarili Novi Zeland
zemoljotresom",

možda bi trebali promisliti dvaput
prije dijeljenja priče.

I da, ta priča o zemljotresu

je stvarni primjer
dezinformacije koja je bila objavljena.

Znamo da ste zauzeti,
i ovim razotkrivanjima je potrebno vremena.

Međutim postoje oni kojima je
posao da to provjeravaju.

Od FactCheck.org,

Snopes.com,

Washington Post Fact Checker,

kao i PolitiFact.com,

vrlo je vjerovatno da je makar jedan
od ovih sajtova već razotkrio

najnoviju viralnu tvrdnju
koja vam je iskočila na telefonu.

I zapamtite:

Sami čitaoci

su i dalje prva linija odbrane
protiv dezinformacija.

Za više, pogledajte FactCheck.org.

Engleski titlovi: Mauricio Kakuei Tanaka
Pregled: Mirjam van Dijk
Crnogorski titlovi: Anastasija Popović