< Return to Video

Zeitgeist Addendum

  • 0:26 - 0:31
    Stare sklonosti k rasističkom,
    seksualnom i religioznom šovinizmu,
  • 0:31 - 0:36
    k užarenom fanatičnom
    nacionalizmu, prestaju djelovati.
  • 0:36 - 0:40
    Posao koji me čini dobrim
    ili lošim, uspješnim ili ne,
  • 0:40 - 0:42
    sve to spoznamo usput.
  • 0:42 - 0:44
    To je samo vožnja,
  • 0:44 - 0:46
    možemo je promijeniti bilo kada.
  • 0:46 - 0:50
    To je samo izbor. Bez napora, bez
    rada, bez posla, bez ušteđevine.
  • 0:50 - 0:52
    Shvatio sam da od
    početka igram pogrešnu igru.
  • 0:52 - 0:58
    Trebao sam saznati ono to već jesam.
  • 2:00 - 2:03
    Vidjet ćemo
  • 2:03 - 2:07
    koliko je važno
  • 2:07 - 2:10
    stvoriti u ljudskom umu
  • 2:10 - 2:15
    radikalnu revoluciju.
  • 2:15 - 2:21
    Kriza...je kriza u svijesti.
  • 2:24 - 2:30
    Kriza koja ne može više
  • 2:31 - 2:33
    prihvatiti stare norme,
  • 2:33 - 2:35
    stare navike,
  • 2:36 - 2:41
    drevne tradicije.
  • 2:41 - 2:47
    I...s obzirom na svijet kakav je danas,
  • 2:48 - 2:50
    sa svom mizerijom,
  • 2:50 - 2:53
    sukobima,
  • 2:53 - 2:55
    destruktivnom brutalnošću,
  • 2:55 - 2:57
    agresijom,
  • 2:57 - 3:01
    i tako dalje...
  • 3:01 - 3:03
    Čovjek
  • 3:03 - 3:06
    je još uvijek isti.
  • 3:06 - 3:08
    Još uvijek brutalan,
  • 3:08 - 3:09
    nasilan,
  • 3:09 - 3:11
    agresivan,
  • 3:11 - 3:13
    posesivan,
  • 3:13 - 3:15
    pohlepan.
  • 3:15 - 3:18
    I...izgradio je društvo
  • 3:19 - 3:23
    u skladu s tim osobinama.
  • 3:37 - 3:43
    DUH VREMENA
    ADDENDUM
  • 4:06 - 4:16
    "Biti prilagođen u duboko bolesnom društvu
    nije mjerilo zdravlja." - J.Krishnamurti
  • 4:26 - 4:28
    Društvo danas,
  • 4:28 - 4:31
    je sastavljeno od niza institucija.
  • 4:31 - 4:33
    Od političkih institucija,
  • 4:33 - 4:35
    pravnih institucija,
  • 4:35 - 4:37
    religijskih institucija.
  • 4:37 - 4:39
    do institucija društvene klase,
  • 4:39 - 4:41
    obiteljskih vrijednosti,
  • 4:41 - 4:43
    i poslovne specijalizacije.
  • 4:43 - 4:47
    Očigledno, ove tradicionalne
    strukture imaju velik utjecaj
  • 4:47 - 4:52
    u oblikovanju naših shvaćanja i pogleda.
  • 4:52 - 4:55
    Ipak, sve društvene
    institucije, s kojima smo rođeni,
  • 4:55 - 4:58
    su režirane i određene.
  • 4:58 - 5:01
    Čini se da nema sustava kojeg
    uzimamo zdravo za gotovo
  • 5:01 - 5:03
    i na tako pogrešan način
  • 5:03 - 5:05
    kao što je monetarni sustav.
  • 5:05 - 5:08
    Poprimajući gotovo religijske razmjere
  • 5:08 - 5:10
    ustanovljena monetarna
    institucija postoji
  • 5:10 - 5:14
    kao neupitna vjerska forma.
  • 5:14 - 5:16
    Kako je novac stvoren,
  • 5:16 - 5:18
    politika kojom novac vlada,
  • 5:18 - 5:20
    i kako zaista utječe na društvo,
  • 5:20 - 5:26
    stvari su za koje veliki dio
    stanovništva nema interesa.
  • 5:34 - 5:39
    U svijetu gde 1% stanovništva
    posjeduje 40% bogatstva planeta,
  • 5:39 - 5:43
    u svijetu u kome 34.000
    djece umire svaki dan
  • 5:43 - 5:46
    od posljedica siromaštva
    i izlječivih bolesti,
  • 5:46 - 5:52
    i gdje 50% svjetskog stanovništva
    živi s manje od 2 dolara dnevno,
  • 5:52 - 5:54
    jedna stvar je jasna.
  • 5:54 - 5:56
    Nešto nije u redu.
  • 5:56 - 5:58
    I bez obzira jesmo li
    toga svijesni ili ne,
  • 5:58 - 6:01
    žila kucavica svih naših institucija,
  • 6:01 - 6:03
    i samog društva,
  • 6:03 - 6:06
    je novac.
  • 6:06 - 6:09
    Zato, razumijevanje politike
    monetarnih institucija
  • 6:09 - 6:14
    je nužno za razumijevanje
    biti naših ivota.
  • 6:14 - 6:18
    Nažalost, ekonomija se često
    smatra konfuznom i dosadnom.
  • 6:18 - 6:22
    Beskrajni niz financijskih
    žargona, zastrašujuće matematike,
  • 6:22 - 6:26
    brzo uspijeva odvratiti ljude
    od pokušaja razumijevanja.
  • 6:26 - 6:28
    U svakom slučaju, činjenica je:
  • 6:28 - 6:32
    složenost financijskog
    sustava je samo maska,
  • 6:32 - 6:37
    stvorena da sakrije jednu od
    najparalizirajućih struktura
  • 6:37 - 6:43
    koje je čovječanstvo imalo.
  • 6:47 - 6:53
    Niko nije tako beznadenije porobljen od
    onih koji pogrešno vjeruju da su slobodni.
  • 6:55 - 6:57
    Johann Wolfgang Goethe
    - 1749-1832
  • 6:59 - 7:03
    Prije puno godina, središnja
    banka SAD-a - Federalne pričuve
  • 7:03 - 7:07
    izdala je dokument pod
    nazivom "Moderna mehanika novca",
  • 7:07 - 7:11
    publikaciju o institucionaliziranoj
    praksi stvaranja novca
  • 7:11 - 7:17
    Federalnih pričuva i mreže
    globalnih komercijalnih banaka.
  • 7:17 - 7:20
    Na početnoj stranici
    dokument postavlja svoj cilj.
  • 7:20 - 7:24
    Svrha ovog priručnika je da opiše
    osnove procesa stvaranja novca
  • 7:24 - 7:26
    u posebnom dijelu bankarskog sustava.
  • 7:26 - 7:30
    Nakon toga, nastavlja se opis tog procesa
  • 7:30 - 7:33
    kroz različitu
    bankarsku terminologiju,
  • 7:33 - 7:37
    iz čega bi se moglo
    izvesti nešto slično ovome:
  • 7:37 - 7:40
    Vlada SAD-a odluči
    da joj treba novac.
  • 7:40 - 7:44
    Pozove Federalne pričuve od kojih
    zatraži 10 milijardi dolara.
  • 7:44 - 7:49
    Ovi odgovaraju: "Naravno, kupit
    ćemo 10 milijardi obveznica od vas".
  • 7:49 - 7:52
    Američka vlada uzima papir,
  • 7:52 - 7:54
    nakraba nešto na njemu
    da bi izgledalo zvanično,
  • 7:54 - 7:56
    i to onda nazove "obveznicom".
  • 7:56 - 8:00
    Onda tom papiru odredi
    vrijednost od 10 milijardi dolara,
  • 8:00 - 8:02
    i to pošalje Federalnim pričuvama.
  • 8:02 - 8:07
    Zauzvrat, ljudi iz FED-a nabace
    svoju impresivnu gomilu papira,
  • 8:07 - 8:10
    samo ovoga puta nazivajući ih
    blagajničkim zapisima,
  • 8:10 - 8:15
    također dajući im vrijednost
    od 10 milijardi dolara.
  • 8:15 - 8:19
    Federalci uzimaju te "zapise"
    i trguju s njima za obveznice.
  • 8:19 - 8:21
    Onda, kada je ova razmjena gotova,
  • 8:21 - 8:24
    vlada SAD-a uzima 10 milijardi
    tih federalnih "zapisa"
  • 8:24 - 8:26
    i deponira ih na bankarske račune.
  • 8:26 - 8:30
    Nakon ovoga "zapisi" zvanično
    postaju legalan novac
  • 8:30 - 8:34
    dodajući tako 10 milijardi dolara
    državnim novčanim pričuvama.
  • 8:34 - 8:38
    I eto ga! Deset milijardi
    svjeeg novca je napravljeno.
  • 8:38 - 8:42
    Naravno, ovaj primer je uopćen.
  • 8:42 - 8:45
    U stvarnosti, ova transakcija
    bi se obavila elektronski,
  • 8:45 - 8:47
    bez trunke upotrijebljenog papira.
  • 8:47 - 8:53
    Zapravo, svega 3% novca u SAD-u
    postoji u realnim novčanicama.
  • 8:53 - 8:59
    Ostalih 97% u stvarnosti
    postoji samo u računalu.
  • 8:59 - 9:03
    Vladine obveznice su kreirane
    da posluže kao instrument zaduživanja.
  • 9:03 - 9:05
    Kada FED otkupi te obveznice
  • 9:05 - 9:08
    s novcem (zapisima) koji su
    stvorili od čistog zraka,
  • 9:08 - 9:11
    vlada ustvari obećava da će vratiti
  • 9:11 - 9:12
    taj novac FED-u.
  • 9:12 - 9:16
    Drugim riječima, taj
    novac je nastao iz duga.
  • 9:16 - 9:21
    Ovaj paradoks od koga vam stane
    pamet, kako novac ili vrijednost
  • 9:21 - 9:23
    mogu biti stvoreni iz duga,
  • 9:23 - 9:25
    postat će mnogo jasniji
  • 9:25 - 9:28
    kroz slijedeći primjer.
  • 9:28 - 9:29
    Razmjena je napravljena,
  • 9:29 - 9:33
    10 milijardi dolara lei
    na računima komercijalnih banaka.
  • 9:33 - 9:35
    Evo gdje stvari postaju vrlo zanimljive.
  • 9:35 - 9:38
    Kao to je u srži
    blagajničke prakse,
  • 9:38 - 9:40
    ovih 10 milijardi dolara depozita
  • 9:40 - 9:43
    trenutno postaje
    dio bankarskih pričuva,
  • 9:43 - 9:46
    to svi depoziti i jesu.
  • 9:46 - 9:48
    I s obzirom na zahtjeve pričuva
  • 9:48 - 9:51
    kao to je navedeno u knjizi
    "Moderna mehanika novca"
  • 9:51 - 9:54
    "Banka mora održavati
    legalno stečene pričuve
  • 9:54 - 9:57
    jednake stvarnom
    postotku njenih depozita".
  • 9:57 - 9:59
    Zatim to zaokružuje
    izjavljujući slijedeće:
  • 9:59 - 10:01
    "Po sadašnjim regulativama,
  • 10:01 - 10:06
    provizija pričuva prema svim
    transakcijama iznosi 10%."
  • 10:06 - 10:09
    Ovo znači da od 10
    milijardi dolara depozita,
  • 10:09 - 10:11
    10%, ili 1 milijarda
  • 10:11 - 10:13
    se zadržava kao potrebna pričuva.
  • 10:13 - 10:17
    Dok se ostalih 9 milijardi dolara
    smatra viškom pričuva,
  • 10:17 - 10:19
    i može se upotrijebiti kao osnova
  • 10:19 - 10:22
    za nova zaduživanja.
  • 10:22 - 10:25
    Logično je pretpostaviti,
    da je ovih 9 milijardi
  • 10:25 - 10:29
    bukvalno proizašlo od
    postojećeg depozita od 10 milijardi.
  • 10:29 - 10:31
    Međutim, to zapravo ovdje nije slučaj.
  • 10:31 - 10:34
    U stvarnosti se događa
    da je 9 milijardi dolara
  • 10:34 - 10:36
    napravljeno od čistog zraka
  • 10:36 - 10:39
    povrh postojećeg depozita
    od 10 milijardi dolara.
  • 10:39 - 10:43
    To je način na koji se
    novčane pričuve proširuju.
  • 10:43 - 10:45
    Kako stoji u "Modernoj mehanici novca" -
  • 10:45 - 10:46
    "Naravno, oni (banke)
  • 10:46 - 10:50
    u stvarnosti ne vraćaju dugove u
    novcu, koji dobivaju kao depozit.
  • 10:50 - 10:53
    Ukoliko bi tako radili, ne bi bilo
    potrebe za stvaranjem dodatnog novca.
  • 10:53 - 10:55
    Ono to rade kada zadužuju
  • 10:55 - 10:57
    jeste da prihvaćaju
    "obećavajuće" bankarske zapise,
  • 10:57 - 10:59
    ugovore o zaduženju,
  • 10:59 - 11:01
    u zamjenu za kredit,
    odnosno novac,
  • 11:01 - 11:03
    tražiteljima (dužnicima)
    koji posjeduju račune."
  • 11:03 - 11:06
    Drugim riječima, 9 milijardi
    dolara se moe napraviti ni iz čega.
  • 11:06 - 11:09
    Jednostavno zato to postoji
    potreba za takvim zaduženjem,
  • 11:09 - 11:15
    i da je tu 10 milijardi u depozitu kako
    bi zadovoljili zahtjeve Federalnih pričuva.
  • 11:15 - 11:18
    Sada zamislimo da netko
    zakorači u tu banku i
  • 11:18 - 11:21
    posudi 9 milijardi
    svježe stvorenog novca.
  • 11:21 - 11:25
    On bi najvjerojatnije
    uzeo taj novac i deponirao
  • 11:25 - 11:28
    na svoj račun u banci.
  • 11:28 - 11:30
    Proces se zatim ponavlja.
  • 11:30 - 11:33
    Jer tako depozit postaje
    dio bankarskih pričuva.
  • 11:33 - 11:37
    10% je izolirano i zauzvrat
    90% od tih 9 milijardi
  • 11:37 - 11:42
    ili 8.1 milijardi je dostupno
    kao novostvoreni novac za više posudbi.
  • 11:42 - 11:45
    I, naravno, tih 8.1
    milijardi može biti ponovo
  • 11:45 - 11:48
    deponirano stvarajući tako
    dodatnih 7.2 milijarde dolara
  • 11:48 - 11:54
    pa 6.5 milijardi, pa
    5.9 milijardi, itd...
  • 11:54 - 11:59
    Novac stvoren ovim putem
    tehnički može ići do beskraja.
  • 11:59 - 12:02
    Matematički, oko 90 milijardi
  • 12:02 - 12:05
    dolara može biti stvoreno
    od početnih 10 milijardi.
  • 12:07 - 12:09
    Drugim riječima,
  • 12:09 - 12:11
    za svaki depozit koji se
    dogodi u bankarskom sustavu,
  • 12:11 - 12:14
    oko 9 puta više novca može
    biti stvoreno od "zraka".
  • 12:16 - 12:21
    Novac pleše. Pitajte ljubaznu
    Bank of America za vreću
  • 12:21 - 12:23
    lakog instant novca.
  • 12:23 - 12:29
    N- O-V-A-C u formi
    prikladne osobne posudbe.
  • 12:29 - 12:34
    Dakle, kada znamo kako je ova frakcija
    bankarskog sustava stvorila novac
  • 12:34 - 12:38
    može vam na pamet pasti
    logično, ali i iluzorno, pitanje.
  • 12:38 - 12:42
    što zapravo daje vrijednost
    tom novostvorenom novcu?
  • 12:42 - 12:46
    Odgovor - novac koji već postoji.
  • 12:46 - 12:51
    Novi novac u suštini krade vrijednost
    od pričuva već postojećeg novca,
  • 12:51 - 12:54
    jer se ogromna količina
    novca stvara i povećava
  • 12:54 - 12:57
    bez obzira postoji li
    potražnja za robom ili uslugama.
  • 12:57 - 13:00
    I, kako ponuda i potranja
    definiraju ravnotežu,
  • 13:00 - 13:05
    cijene rastu, obezvrijeđujući
    kupovnu moć novca u optjecaju.
  • 13:05 - 13:08
    Ovo se generalno naziva inflacijom.
  • 13:08 - 13:13
    A inflacija je suštinski
    skriveni porez građana.
  • 13:13 - 13:17
    Koji je savjet koji generalno
    dobijate? To je: inflacija valute.
  • 13:17 - 13:20
    Ne kažu - snižavanje valute. Oni
    ne kažu - obezvrijeđivanje valute.
  • 13:20 - 13:24
    Oni ne kažu - prevari ljude koji su
    sigurni, oni kažu - snizite im kamatu.
  • 13:24 - 13:28
    Prava prijevara je kada
    izokrenemo vrijednost novca.
  • 13:28 - 13:31
    Kada stvorimo novac od čistog
    zraka, nemamo ušteđevine.
  • 13:31 - 13:33
    Ali i onda tu postoji neto
    to nazivamo "kapital".
  • 13:33 - 13:36
    Goruće pitanje se svodi
    na slijedeće -
  • 13:36 - 13:39
    Kako u svijetu riješiti
    problem inflacije?
  • 13:41 - 13:45
    Odgovor - povećaj količinu
    novca, s još više inflacije.
  • 13:45 - 13:47
    Naravno da ne može.
  • 13:47 - 13:52
    Sustav monetarne ekspanzije
    je elementarno inflatoran.
  • 13:52 - 13:56
    Jer će povećanje količine novca
  • 13:56 - 13:59
    bez proporcionalnog povećanja
    roba i usluga u ekonomiji,
  • 13:59 - 14:02
    uvijek skresati valutu.
  • 14:02 - 14:05
    U stvari, brzi pogled na povijest
    vrijednosti američkog dolara
  • 14:05 - 14:07
    u odnosu na novčane pričuve,
  • 14:07 - 14:09
    definitivno dokazuje ovu priču.
  • 14:09 - 14:12
    Uzajamna veza je očigledna.
  • 14:14 - 14:20
    1 dolar iz 1913.godine bi
    2007.godine vrijedio 21.60 dolara.
  • 14:22 - 14:28
    To je 96% devalvacije od
    kada postoji FED.
  • 14:30 - 14:33
    Ako vam se ova realnost
    inherentne i trajne
  • 14:33 - 14:38
    inflacije čini apsurdnom i
    ekonomski samoporažavajućom,
  • 14:38 - 14:41
    zapamtite, apsurd je
    slaba riječ u odnosu na to
  • 14:42 - 14:46
    kako na financijski sustav
    funkcionira u stvarnosti.
  • 14:47 - 14:51
    Jer, novac u našem financijskom
    sustavu je zapravo dug,
  • 14:51 - 14:54
    a dug je novac.
  • 14:54 - 15:00
    Ovo je prikaz ponude novca
    u SAD-u od 1950. do 2006. godine.
  • 15:00 - 15:03
    Ovo je prikaz nacionalnog
    duga SAD-a za isti period.
  • 15:03 - 15:07
    Vrlo interesantno je da
    su trendovi u osnovi isti.
  • 15:07 - 15:11
    Jer, to je više novca, više je i duga.
  • 15:11 - 15:14
    to je više duga, to je više i novca.
  • 15:14 - 15:17
    Drugim riječima, svaki
    dolar u vašem novčaniku
  • 15:17 - 15:20
    je posuđen od nekoga.
  • 15:20 - 15:25
    Zapamtite - jedini način da novac
    realno postoji jeste dug ili kredit.
  • 15:25 - 15:30
    Stoga, kada bi svatko u zemlji mogao
    vratiti novac, uključujući i državu,
  • 15:30 - 15:35
    novca ne bi ni bilo u optjecaju.
  • 15:35 - 15:41
    "Kada ne bi bilo duga u našem
    sustavu, ne bi bilo ni novca".
  • 15:41 - 15:44
    - Marriner Eccles -
    guverner Federalnih pričuva,
    30.rujan 1941.
  • 15:44 - 15:46
    Ustvari, posljednji put u američkoj
  • 15:46 - 15:49
    povijesti nacionalni
    dug je otplaćen
  • 15:49 - 15:55
    1835.god nakon to je predsjednik
    A.Jackson ugasio sredinju banku.
  • 15:57 - 16:01
    Jacksonova cjelokupna politička
    platforma je bila usredotočena
  • 16:01 - 16:03
    na zatvaranje sredinje banke,
  • 16:04 - 16:05
    izjavljujući -
  • 16:05 - 16:08
    "Značajni napori koje je sadašnja
    banka uložila da bi kontrolirala vladu
  • 16:08 - 16:12
    ...su samo predviđanja
    sudbine američkog naroda
  • 16:12 - 16:16
    kojega će zavesti ove institucije
  • 16:16 - 16:18
    ili sam establishment."
  • 16:18 - 16:21
    Nažalost, ova poruka je kratko živjela.
  • 16:21 - 16:26
    I tako su međunarodni bankari uspjeli
    osnovati drugu središnju banku 1913.godine
  • 16:26 - 16:30
    tj. Federalne pričuve. I sve
    dok ova institucija postoji
  • 16:30 - 16:35
    vječni dug je zajamčen.
  • 16:35 - 16:41
    Do sada, pričali smo o stvarnosti u
    kojoj se novac stvara od dugova i kredita.
  • 16:41 - 16:44
    Ovi krediti su zasnovani
    na bankarskim pričuvama,
  • 16:44 - 16:48
    a pričuve su proistekle od depozita,
    i kroz frakcijski sustav pričuva
  • 16:48 - 16:52
    svaki depozit moe stvoriti devet
    puta veću vrijednost od početne,
  • 16:52 - 16:57
    zauzvrat reući postojeće
    novčane zalihe i diući cijene.
  • 16:57 - 17:00
    S obzirom da je sav ovaj
    novac napravljen od duga,
  • 17:00 - 17:03
    i da nasumično cirkulira kroz trgovinu,
  • 17:03 - 17:06
    ljudi bivaju odvojeni
    od svog prvobitnog duga.
  • 17:06 - 17:11
    Nejednakost nastaje tamo gdje su
    ljudi primorani da se bore za posao
  • 17:11 - 17:14
    kako bi izvukli dovoljno novca
  • 17:14 - 17:17
    i pokrili svoje trokove ivota.
  • 17:18 - 17:21
    Kako god sve ovo čudno izgledalo
  • 17:21 - 17:25
    jo uvijek postoji jedna
    stvar koju smo izostavili.
  • 17:25 - 17:28
    A to je element strukture
  • 17:28 - 17:34
    koji otkriva pravu "lopovsku"
    prirodu samog sustava.
  • 17:34 - 17:39
    Primjena kamate.
  • 17:39 - 17:41
    Kada vlada posuđuje novac
    od Federalnih pričuva,
  • 17:41 - 17:43
    ili kada osoba posuđuje novac od banke,
  • 17:43 - 17:48
    u većini slučajeva se taj
    novac vraća uz ogromnu kamatu.
  • 17:48 - 17:49
    Drugim riječima,
  • 17:49 - 17:51
    skoro svaki dolar koji postoji
  • 17:51 - 17:56
    mora biti vraćen bankama,
    naravno uz plaćenu kamatu.
  • 17:56 - 17:57
    Ali,
  • 17:57 - 17:59
    ukoliko se sav novac
    posuđen od sredinje banke,
  • 17:59 - 18:03
    koji se iri uz pomoć komercijalnih
    banaka koje daju kredite,
  • 18:03 - 18:06
    jednostavno naziva "glavnica",
  • 18:06 - 18:09
    i kreirana je od novčanih zaliha,
  • 18:09 - 18:15
    dakle, gde je novac
    koji treba pokriti kamate?
  • 18:15 - 18:16
    Nigdje.
  • 18:16 - 18:18
    Ne postoji.
  • 18:18 - 18:21
    Komplikacije koje iz ovoga
    nastaju su zapanjujuće.
  • 18:21 - 18:23
    Količina novca koju
    treba vratiti bankama
  • 18:23 - 18:28
    uvijek prelazi količinu
    novca koji je u opticaju.
  • 18:28 - 18:31
    Zbog toga je inflacija
    konstanta u ekonomiji
  • 18:31 - 18:34
    jer je svjei novac
    uvijek potreban da
  • 18:34 - 18:37
    pokrije trajni deficit
    koji je umetnut u sustav,
  • 18:38 - 18:40
    prouzročen potrebom
    naplate kamata.
  • 18:40 - 18:45
    Ovo također znači da su obustave
    plaćanja i bankrot, matematički,
  • 18:45 - 18:47
    doslovno ugrađeni u sustav.
  • 18:47 - 18:50
    I da će uvijek postojati
    siromatvo u drutvu
  • 18:50 - 18:52
    i da će netko uvijek izvući deblji kraj.
  • 18:52 - 18:55
    Analogija ovome bi bila
    "igra glazbenih stolica":
  • 18:55 - 18:59
    Jer kad glazba prestane,
    netko ispada iz igre.
  • 18:59 - 19:01
    I u tome je poanta.
  • 19:01 - 19:05
    Uvijek će bogatstvo pripasti
    pojedincima i bankama.
  • 19:05 - 19:10
    Jer, ukoliko ste nemoćni da platite
    hipoteku, oni će vam oduzeti imovinu.
  • 19:10 - 19:15
    Ovo je naročito uznemirujuće kada
    shvatite da ovo nije neizbjeno
  • 19:15 - 19:19
    samo zbog prakse FED-a,
    već i zbog činjenice
  • 19:19 - 19:22
    da novac koji vam je banka posudila
  • 19:22 - 19:25
    pravno uopće nije ni postojao.
  • 19:25 - 19:31
    1969.godine sud u Minnesoti imao
    je slučaj s izvjesnim Jerome Dalyjem,
  • 19:31 - 19:34
    kome je trebala biti
    oduzeta kuća kupljena
  • 19:34 - 19:36
    kreditom koji mu je
    dodijelila banka.
  • 19:36 - 19:40
    Njegov argument je bio da
    ugovor obvezuje obje strane
  • 19:40 - 19:46
    koje moraju staviti legitiman
    oblik imovine u zamjenu.
  • 19:46 - 19:49
    Pravnim jezikom to se zove
  • 19:49 - 19:54
    "konsideracija" (osnova ugovora, ugovor
    zasnovan na razmjeni jedne forme za drugu).
  • 19:54 - 19:59
    G.Daly je objasnio da novac,
    ustvari, nije vlasnitvo banke,
  • 19:59 - 20:04
    jer je stvoren ni iz čega onog trenutka
    kada je sporazum o pozajmici potpisan.
  • 20:04 - 20:07
    Sjetite se to je "Moderna mehanika
    novca" rekla u vezi posudbi.
  • 20:07 - 20:10
    to oni rade, kada
    zaduuju nekoga?
  • 20:10 - 20:12
    Trae da potpiete mjenicu
    kada uzimate kredit.
  • 20:12 - 20:15
    Pričuve ostaju nepromijenjene
    tijekom tih transakcija.
  • 20:15 - 20:21
    Ali, depozitni krediti čine nove dodatke
    ukupnom depozitu bankarskog sustava.
  • 20:21 - 20:24
    Drugim riječima, novac ne dolazi
    od njihove postojeće imovine.
  • 20:24 - 20:28
    Banke ga jednostavno izmisle,
    ne dajući od sebe nita svoje,
  • 20:28 - 20:31
    osim fiktivnog povjerenja na
    papiru (potpis ili pečat).
  • 20:31 - 20:37
    Kako je slučaj napredovao oglasio
    se i predsjednik tog suda g.Morgan.
  • 20:37 - 20:41
    U svom osobnom memorandumu, on
    podsjeća da Plaintiff - predsjednik banke -
  • 20:41 - 20:46
    priznaje da je, u suradnji s
    FED-om, stvorio novac
  • 20:46 - 20:49
    i kredite prema svojim
    knjigama i izvodima.
  • 20:49 - 20:54
    Novac i kredit su nastali onda kada
    su ih oni stvorili. G.Morgan priznaje,
  • 20:54 - 20:59
    da nema zakona ili statuta koji
    mu daje pravo da to uradi.
  • 20:59 - 21:03
    Mora postojati zakonska
    konsideracija koja podrava mjenicu.
  • 21:03 - 21:07
    Porota smatra da nije bilo zakonske
    konsideracije i ja se tu slaem.
  • 21:07 - 21:12
    Takođe je poetično dodao, "Samo
    Bog moe stvoriti neto ni iz čega".
  • 21:12 - 21:15
    Nakon ovog otkrića sud je
    odbacio zahtjev banke za
  • 21:15 - 21:18
    oduzimanje imovine, tako da
    je Daly zadrao svoju kuću.
  • 21:20 - 21:23
    Implikacije ove sudske
    odluke su bile velike.
  • 21:23 - 21:26
    Svaki put kada pozajmite
    novac od banke, bez obzira jesu
  • 21:26 - 21:29
    li u pitanju stambeni kredit,
    cash ili kreditna kartica,
  • 21:29 - 21:32
    novac koji vam je dan, ne
    samo da je krivotvoren, već
  • 21:32 - 21:35
    je i nezakonit oblik konsideracije.
  • 21:35 - 21:38
    Zato je besmislen ugovor
    o otplati, jer banka
  • 21:38 - 21:41
    nikada nije imala novac niti
    imovinu za početak svega.
  • 21:42 - 21:46
    Naalost, takvi pravni postupci
    su potisnuti i ignorirani,
  • 21:46 - 21:51
    dok se igra beskrajnog bogaćenja
    i zaduivanja nastavlja.
  • 21:51 - 21:54
    To nas dovodi do ultimativnog pitanja:
  • 21:54 - 21:57
    Zato?
  • 21:57 - 22:02
    Tijekom američkog građanskog rata
    Lincoln je odbio visokokamatne kredite
  • 22:02 - 22:07
    koje su mu ponudile europske banke
    i odlučio napraviti ono to su
  • 22:07 - 22:12
    osnivači američke nacije oduvijek
    prakticirali - kreirati nezavisnu,
  • 22:12 - 22:16
    i od duga slobodnu,
    valutu koja se zvala "Greenback".
  • 22:16 - 22:19
    Ubrzo nakon toga pojavljuje se
  • 22:19 - 22:24
    interni dokument privatnih britanskih
    i američkih banaka, u kome pie:
  • 22:24 - 22:30
    "Ropstvo je posjedovanje radne snage
    i nosi sa sobom brigu za radnike,
  • 22:30 - 22:33
    dok je europski plan
    da kapital kontrolira
  • 22:33 - 22:35
    radnike tako to će
    kontrolirati njihove zarade.
  • 22:35 - 22:38
    To se moe učiniti kontrolom novca.
  • 22:38 - 22:43
    Nećemo dopustiti stvaranje Greenbacka...
    jer to ne moemo kontrolirati."
  • 22:43 - 22:45
    Frakcijska politika pričuva,
  • 22:45 - 22:48
    inicirana od strane Federalnih pričuva
  • 22:48 - 22:53
    koja se proirila u praksi
    većine banaka u svijetu,
  • 22:53 - 22:59
    je u stvari sustav modernog ropstva.
  • 23:00 - 23:03
    Razmislite, novac se stvara iz duga.
  • 23:03 - 23:06
    to ljudi čine kada su u dugu?
  • 23:06 - 23:09
    Posvete se poslu kako bi ga otplatili.
  • 23:09 - 23:12
    Ali, ako novac moe biti
    stvoren samo iz posudbi,
  • 23:12 - 23:16
    kako drutvo moe ikada
    biti slobodno od duga?
  • 23:16 - 23:19
    Ne moe. I u tome je bit.
  • 23:19 - 23:23
    Tu je i strah od gubitka imovine
    u kombinaciji s borbom za opstanak,
  • 23:23 - 23:28
    s trajnim dugom i inflacijom
    ugrađenom u sustav,
  • 23:28 - 23:32
    pomijeano s neizbjenom
    nestaicom u ponudi novca,
  • 23:32 - 23:36
    proisteklom iz kamata koje
    se nikada ne mogu otplatiti.
  • 23:36 - 23:40
    To odrava sustav "ropstvo za platu",
  • 23:40 - 23:43
    trčeći kao hrčak u kotaču,
    s milionima drugih,
  • 23:43 - 23:46
    povećavajući moć carstva,
  • 23:46 - 23:51
    a stvarnu korist ima
    elita na vrhu piramide.
  • 23:51 - 23:53
    Jer, na kraju dana,
  • 23:53 - 23:56
    za koga vi zapravo radite?
  • 23:56 - 23:58
    Za banke!
  • 23:58 - 24:01
    Novac se stvara u bankama, i
    neizbjeno zavrava u bankama.
  • 24:01 - 24:07
    Oni su pravi gospodari, zajedno s
    korporacijama i vladama koje ih podravaju.
  • 24:08 - 24:12
    Fizičko ropstvo podrazumijeva da
    ljudi imaju za hranu i krov nad glavom.
  • 24:12 - 24:18
    Ekonomsko ropstvo podrazumijeva da se
    ljudi sami brinu za hranu i krov nad glavom.
  • 24:19 - 24:23
    To je jedan od najgenijalnijih
    načina drutvene manipulacije.
  • 24:23 - 24:25
    Bit svega je nevidljivi
  • 24:25 - 24:28
    rat protiv stanovnitva.
  • 24:28 - 24:32
    Dug je oruje za osvajanje
    i porobljavanje drutva,
  • 24:32 - 24:38
    a kamata je streljivo tog oruja.
  • 24:38 - 24:41
    I, kao to većina eće naokolo
    zaboravljajući pravu stvarnost,
  • 24:41 - 24:45
    banke zajedno s vladama i korporacijama
  • 24:45 - 24:50
    nastavljaju iriti svoju
    taktiku ekonomskog rata,
  • 24:50 - 24:51
    stvarajući nove baze
  • 24:51 - 24:53
    kao to je Svjetska banka
  • 24:53 - 24:55
    i Međunarodni monetarni fond (MMF),
  • 24:55 - 24:59
    dok istovremeno stvaraju
    i novu vrstu vojnika,
  • 24:59 - 25:05
    ekonomskog plaćenika.
  • 25:09 - 25:13
    Postoje dva načina da
    se osvoji i porobi nacija.
  • 25:13 - 25:15
    Jedan je uz pomoć mača. Drugi je uz pomoć duga.
    - John Adams,1735-1826
  • 25:15 - 25:18
    Mi, ekonomski plaćenici,
    smo zaista odgovorni
  • 25:18 - 25:20
    za stvaranje prvog
    pravog globalnog carstva
  • 25:20 - 25:26
    i mi radimo na različite načine.
  • 25:27 - 25:30
    Ali, moda najjednostavniji od njih je da
  • 25:30 - 25:33
    identificiramo zemlju s resursima koje
    nae korporacije ele, kao nafta.
  • 25:35 - 25:38
    A zatim, organiziramo ogromnu
    posudbu uz pomoć
  • 25:38 - 25:41
    Svjetske banke ili neke od
    njenih sestrinskih organizacija.
  • 25:41 - 25:44
    Ali, novac zapravo nikada ne dođe u
    tu zemlju. Umjesto toga, novac
  • 25:44 - 25:46
    ode naim velikim
    korporacijama za projekte u toj
  • 25:46 - 25:49
    zemlji. Elektrane,
    industrijski parkovi, luke...
  • 25:49 - 25:52
    stvari koje koriste manjini
    bogatih u toj zemlji.,
  • 25:52 - 25:54
    a nakon toga i naim korporacijama.
  • 25:54 - 25:58
    Ali stvarno ne pomae većini
    ljudi. Svakako, tim ljudima i
  • 25:58 - 26:01
    čitavoj zemlji ostaje ogroman dug.
  • 26:01 - 26:04
    To je velik dug koji se ne
    moe vratiti, i to je dio plana.
  • 26:04 - 26:05
    Oni to ne mogu vratiti!
  • 26:05 - 26:07
    I tako, u jednom trenutku,
    mi ekonomski plaćenici,
  • 26:07 - 26:08
    vratimo se i kaemo im "Sluajte!
  • 26:08 - 26:11
    Dugujete nam mnogo novca.
    Ne moete vratiti dug. Pa...
  • 26:11 - 26:12
    Prodajte svoju naftu
  • 26:12 - 26:14
    i to jeftino, naim naftnim kompanijama.
  • 26:14 - 26:17
    Dozvolite nam da izgradimo
    vojne baze u vaoj zemlji...
  • 26:17 - 26:20
    Poaljite vae trupe kao podrka
    naim, tamo negdje u svijetu.
  • 26:20 - 26:24
    Kao Irak! Ili glasajte za
    nas u Ujedinjenim narodima.
  • 26:24 - 26:27
    Natjerate ih da privatiziraju svoje
    elektrane i energetska postrojenja,
  • 26:27 - 26:32
    privatiziraju i prodaju vodu i komunalne
    sustave američkim korporacijama ili
  • 26:32 - 26:34
    drugim multinacionalnim korporacijama.
  • 26:34 - 26:39
    I sve je tako tipično, to je
    način rada Svjetske banke i MMF-a.
  • 26:40 - 26:43
    Gurnu zemlju u dug, i to toliki
    dug da se ne moe otplatiti!
  • 26:44 - 26:47
    I nakon toga im ponude refinanciranje
    duga i plate čak veće kamate.
  • 26:48 - 26:50
    Zahtijevate onda uslugu za uslugu
  • 26:51 - 26:54
    to nazivate "uvjetovanost" ili
    "dobro upravljanje",
  • 26:55 - 26:59
    to u biti znači da oni moraju
    prodati sve svoje resurse,
  • 27:00 - 27:02
    uključujući mnoge socijalne
    slube, njihove kompanije...
  • 27:03 - 27:04
    nekada čak i cijeli obrazovni sustav,
  • 27:05 - 27:06
    kazneni sustav,
  • 27:07 - 27:09
    osiguravajući sustav...
    stranim korporacijama.
  • 27:10 - 27:15
    Dakle, to je dvostruko,
    trostruko, četvorostruko uzimanje.
  • 27:17 - 27:20
    Prvi ekonomski plaćenici pojavljuju
    se ranih '50-ih godina prolog
  • 27:21 - 27:23
    stoljeća kada je izabran Mossadeq
  • 27:23 - 27:25
    na demokratskim izborima u Iranu.
  • 27:25 - 27:27
    Gledali su ga kao nadu demokracije
  • 27:27 - 27:28
    na srednjem istoku
    i uopće u svijetu.
  • 27:28 - 27:30
    U magazinu Time je
    bio čovjek godine.
  • 27:30 - 27:35
    Ali...on je htio da
  • 27:36 - 27:38
    strane naftne kompanije
  • 27:38 - 27:40
    plaćaju mnogo vie za naftu
    koju su uzimali iz Irana,
  • 27:41 - 27:45
    tako da iranski narod ima vie koristi
    od vlastite nafte. Čudna politika.
  • 27:45 - 27:48
    Nama se to naravno nije
    svidjelo, ali smo se bojali
  • 27:48 - 27:51
    da uradimo ono to inače
    radimo, da poaljemo vojsku.
  • 27:52 - 27:57
    Umjesto toga aljemo agenta CIA-e Kermita
    Roosevelta, rođaka Teddya Roosevelta,
  • 27:59 - 28:04
    koji je s par milijuna dolara bio vrlo
    efikasan, uspio je zbaciti Mossadeqa
  • 28:09 - 28:12
    i dovesti na čelo Irana aha,
    koji je uvijek surađivao
  • 28:12 - 28:14
    to se nafte tiče.
    I bio je jako efikasan.
  • 28:18 - 28:20
    "Bombe su preplavile Iran.
  • 28:21 - 28:24
    Časnik viče da je
    Mossadeq kapitulirao
  • 28:24 - 28:26
    i da je njegov diktatorski reim gotov.
  • 28:27 - 28:31
    Ulicama se nose slike aha,
  • 28:32 - 28:34
    osjeća se opća dobrodolica.
  • 28:35 - 28:37
    Dok su u Washingtonu ljudi
    sjedili, sve to gledali i rekli:
  • 28:37 - 28:40
    "Vau, pa to je bilo lako i jeftino".
  • 28:42 - 28:44
    Tako da se uspostavio
    jedan potpuno novi način
  • 28:44 - 28:47
    manipuliranja zemljama,
    stvarajući carstvo.
  • 28:48 - 28:52
    Jedini problem s Rooseveltom je
    da je bio agent CIA-e
  • 28:52 - 28:55
    i da je uhvaćen, stvari
    bi bile mnogo ozbiljnije.
  • 28:57 - 29:00
    Vrlo brzo donesena je odluka
  • 29:00 - 29:03
    da se upotrijebe privatni
    konzultanti koji bi kanalizirali novac
  • 29:03 - 29:06
    kroz Svjetsku banku i MMF ili
    neke njihovim podagencije.
  • 29:06 - 29:10
    Doveli su ljude poput mene,
    koji rade za privatne kompanije,
  • 29:10 - 29:14
    tako da ako bi bili uhvaćeni,
    američka vlada ne bi bila odgovorna.
  • 29:22 - 29:25
    Kada je Arbenz postao
    predsjednik Gvatemale, ta je zemlja
  • 29:25 - 29:28
    bila pod priličnim utjecajem
    američke kompanije "United Fruit"
  • 29:29 - 29:32
    i velikih međunarodnih korporacija.
    Arbenz se kandidirao eleći
  • 29:32 - 29:35
    vratiti zemlju narodu.
  • 29:35 - 29:39
    Kad je pobijedio primijenio
  • 29:39 - 29:43
    je upravo tu politiku.
  • 29:43 - 29:46
    To se nije svidjelo
    kompaniji "United Fruit",
  • 29:46 - 29:48
    tako da su unajmili marketinku
    agenciju započevi ogromnu
  • 29:48 - 29:51
    kampanju u SAD-u kako bi uvjerile
    američki narod i građane SAD-a,
  • 29:51 - 29:54
    američki tisak i Kongres,
  • 29:54 - 29:58
    da je Arbanz sovjetska marioneta.
  • 29:58 - 30:01
    I, ako mu SAD dozvole
    da ostane na poloaju
  • 30:01 - 30:04
    sovjetska će čizma preuzeti
    taj dio hemisfere.
  • 30:04 - 30:07
    U to vrijeme postojao
    je veliki strah
  • 30:07 - 30:10
    od "crvenog terora",
    komunističkog terora.
  • 30:10 - 30:14
    I tako, da skratimo priču,
    kao rezultat ove kampanje
  • 30:14 - 30:19
    dio CIA-e i vojske odlučio
    je maknuti ovog čovjeka.
  • 30:19 - 30:24
    I to smo i napravili.
    Poslali smo avione, vojnike, akale,
  • 30:24 - 30:27
    poslali smo sve to moemo
    kako bi ga makli.
  • 30:27 - 30:29
    Čim je maknut s vlasti
  • 30:29 - 30:32
    novi čovjek vratio je sve na staro,
  • 30:32 - 30:35
    kako je odgovaralo velikim
    internacionalnim kompanijama,
  • 30:35 - 30:39
    uključujući i "United Fruit".
  • 30:42 - 30:45
    Ekvador je dugo godina vođen
    proameričkim diktatorima,
  • 30:45 - 30:48
    koji su često bili brutalni. Onda je
  • 30:48 - 30:51
    odlučeno da se odre
    pravi demokratski izbori.
  • 30:51 - 30:57
    Jaime Roldós Aguilera je za
    glavni cilj kampanje imao
  • 30:57 - 31:02
    ideju da ekvadorski
    resursi koriste narodu.
  • 31:02 - 31:04
    I on je pobijedio! Uvjerljivo.
  • 31:04 - 31:07
    S najvie glasova na nekim
    izborima u Ekvadoru.
  • 31:07 - 31:10
    Počeo je provoditi svoju politiku,
  • 31:10 - 31:13
    da profit od nafte koristi narodu.
  • 31:13 - 31:16
    Pa...nama u SAD-u se to nije dopalo.
  • 31:16 - 31:19
    Ja sam kao jedan nekoliko ekonomskih
  • 31:19 - 31:21
    plaćenika poslan da promijenim Roldosa,
  • 31:21 - 31:25
    da ga potkupim, da ga osujetim,
    da mu stavim do znanja...znate...
  • 31:25 - 31:29
    "Moete postati vrlo bogati, ako vi i
    vaa obitelj budete igrali nau igru.
  • 31:29 - 31:35
    Ali ako nastavite provoditi tu
    politiku ...obećajem, otići ćete!"
  • 31:35 - 31:38
    Nije me posluao...
  • 31:38 - 31:42
    Nakon toga je ubijen...
  • 31:42 - 31:45
    Čim se avion sruio čitavo
    to područje bilo je blokirano.
  • 31:45 - 31:48
    Pristup je bio dozvoljen
    samo američkim vojnicima
  • 31:48 - 31:51
    iz oblinje baze i nekim
    ekvadorskim časnicima.
  • 31:51 - 31:54
    Kada je istraga započela
    dva ključna svjedoka poginula su
  • 31:54 - 31:57
    u prometnim nesrećama prije
    nego to su stigli svijedočiti.
  • 31:58 - 32:04
    Mnogo je vrlo, vrlo čudnih stvari
    vezano za ubojstvo Roldosa.
  • 32:04 - 32:07
    Ja, kao i mnogi ljudi koji
    su sagledavali ovaj slučaj,
  • 32:07 - 32:10
    nisam imao nikakvih sumnji
    da je u pitanju ubojstvo.
  • 32:10 - 32:15
    I naravno, kao ekonomski plaćenik
    znao sam da će se neto dogoditi Roldosu,
  • 32:15 - 32:19
    bilo dravnim udarom ili atentatom,
    znao sam da će biti eliminiran
  • 32:19 - 32:23
    zato to nije bio korumpiran, nije
    dopustio da ga korumpiraju
  • 32:23 - 32:25
    onako kako smo ga mi
    eljeli korumpirati.
  • 32:26 - 32:28
    PANAMA 1981
  • 32:29 - 32:33
    Omar Torrijos, predsjednik Paname, bio
    je jedan od mojih omiljenih ljudi.
  • 32:33 - 32:35
    Stvarno mi se dopadao. Bio
    je vrlo karizmatičan. Bio
  • 32:35 - 32:38
    je čovjek koji je zaista
    elio pomoći svojoj zemlji.
  • 32:38 - 32:42
    I kada sam ga pokuao potkupiti,
    rekao je: "Vidi, Johne..."
  • 32:42 - 32:45
    - zvao me je Huanito -
    kae "Vidi, Huanito.
  • 32:45 - 32:47
    Meni ne treba novac.
  • 32:47 - 32:51
    Ono to stvarno hoću jeste da se
    prema mojoj zemlji odnosite poteno,
  • 32:51 - 32:57
    da platite dugove mom narodu zbog
    svih razaranja koje ste nam nanijeli.
  • 32:57 - 32:59
    elim biti u poziciji
    da mogu pomoći drugim
  • 32:59 - 33:02
    latinoameričkim zemljama da
    dobiju nezavisnost
  • 33:02 - 33:07
    i da se oslobode tog
    uasnog pritiska sa sjevera.
  • 33:07 - 33:11
    Vi nas ljudi jako iskoritavate.
    elim da se vrati Panamski kanal
  • 33:11 - 33:15
    u ruke panamskog naroda.
    To je ono to elim.
  • 33:15 - 33:20
    Tako da... pusti me, ne
    pokuavaj me podmititi."
  • 33:20 - 33:26
    Bio je svibanj 1981. godine,
    Roldos je ubijen.
  • 33:26 - 33:30
    I Omar je bio vrlo svjestan toga.
    Okupio je svoju obitelj i rekao
  • 33:30 - 33:35
    "Ja sam vjerojatno slijedeći,
    ali sve je OK jer
  • 33:35 - 33:39
    napravio sam ono to sam trebao,
    vratio sam kanal.
  • 33:39 - 33:41
    Kanal će biti u naim
    rukama. Upravo smo zavrili
  • 33:41 - 33:43
    pregovore o sporazumu
    s Jimmyjem Carterom.
  • 33:47 - 33:49
    U lipnju iste godine,
    samo par mjeseci kasnije,
  • 33:50 - 33:53
    njegov avion se također sruio.
  • 33:53 - 33:58
    Nema nikakve sumnje da je
    CIA sponzorirala tu egzekuciju.
  • 33:58 - 34:02
    Postojala je gomila dokaza da je jedan
    od Torrijosovih ljudi iz sigurnosti
  • 34:02 - 34:07
    u zadnjem trenutku kada je ulazio
    u avion pruio Torrijosu
  • 34:07 - 34:10
    mali diktafon u kome je bila bomba.
  • 34:16 - 34:19
    Interesantno je kako se ovaj
    sustav nastavio koristiti
  • 34:19 - 34:22
    prilično dugo, godinama
    nakon toga. Osim to su
  • 34:22 - 34:25
    ekonomski plaćenici bili
    sve bolji, bolji i bolji.
  • 34:25 - 34:29
    Zatim dolaze nedavni
    događaji u Venezueli.
  • 34:30 - 34:33
    1998. godine, Hugo Chavez
    biva izabran za predsjednika
  • 34:33 - 34:36
    zemlje koja je prije njega imala mnotvo
  • 34:36 - 34:39
    korumpiranih predsjednika koji su
    bukvalno unitili ekonomiju zemlje.
  • 34:40 - 34:42
    Ali Chavez je izabran usprkos tome.
  • 34:43 - 34:45
    Chavez je ustao protiv SAD
  • 34:46 - 34:49
    traeći da nafta iz Venezuele
  • 34:49 - 34:52
    bude iskoritena za
    pomoć narodu Venezuele.
  • 34:53 - 34:56
    I...nama u SAD-u se to nije dopalo.
  • 34:56 - 34:59
    I tako 2002. godine
  • 34:59 - 35:02
    isceniran je dravni udar iza kojeg je,
  • 35:02 - 35:05
    po meni i mnogim drugim ljudima,
    stajala CIA.
  • 35:10 - 35:12
    Način na koji je taj
    dravni udar pripreman
  • 35:12 - 35:15
    vjerno je odraavao ono to je
    Kermit Roosevelt napravio u Iranu,
  • 35:15 - 35:18
    plaćajući ljude da izlaze na ulice,
  • 35:18 - 35:22
    da se bune, protestiraju, da
    kau da je Chavez nepopularan.
  • 35:22 - 35:25
    Znate, ukoliko okupite par tisuća ljudi
  • 35:25 - 35:28
    da to rade, televizija
    moe napraviti da izgleda
  • 35:29 - 35:32
    kao da je cijela zemlja izala
    vani i stvari se počinju deformirati.
  • 35:33 - 35:36
    Osim u slučaju Chaveza, on je bio
  • 35:36 - 35:39
    dovoljno pametan i narod je
    snano stajao iza njega,
  • 35:39 - 35:41
    tako da su to nadili,
  • 35:42 - 35:46
    to je bio fenomenalan trenutak
    u povijesti Latinske Amerike.
  • 35:51 - 35:54
    Irak je savren primjer na koji
    način cijeli sustav funkcionira.
  • 35:54 - 35:58
    Mi, ekonomski plaćenici,
    smo prva linija odbrane.
  • 35:58 - 36:00
    Mi uletimo, pokuamo potkupiti vlast
  • 36:00 - 36:03
    i natjerati ih da
    prihvate ogromne kredite
  • 36:03 - 36:06
    koje kasnije koristimo kako
    bi ih doslovno posjedovali.
  • 36:06 - 36:08
    Ako mi ne uspijemo, kao
    to ja nisam uspio u
  • 36:08 - 36:12
    Panami s Torrijosom ili
    u Ekvadoru s Roldosom,
  • 36:13 - 36:15
    ljudima koji su odbili biti korumpirani,
  • 36:15 - 36:18
    onda su druga linija odbrane
    koju aljemo - akali.
  • 36:18 - 36:21
    A akali, ili srue
    vladu ili izvre atentat.
  • 36:21 - 36:25
    Kada se nova vlada formira,
    braćo, frca perje.
  • 36:25 - 36:28
    Zato to njihov predsjednik zna ta će se
    dogoditi, ako ne prihvate nau ponudu.
  • 36:28 - 36:30
    U slučaju Iraka, nijedna od
    te dvije metode nije uspjela.
  • 36:32 - 36:35
    Ekonomski plaćenici nisu uspjeli
    doći do Saddama Husseina.
  • 36:35 - 36:38
    Pokuavali smo ga natjerati da
    prihvati dogovor vrlo sličan
  • 36:38 - 36:42
    dogovoru koji je S.Arabija
    prihvatila. Ali on nije htio.
  • 36:42 - 36:45
    Tako su poslani akali
    da ga eliminiraju.
  • 36:45 - 36:48
    Nisu uspjeli. Njegovo
    osiguranje bilo je vrlo dobro.
  • 36:48 - 36:51
    Inače, on je u jednom
    trenutku radio za CIA-u.
  • 36:51 - 36:55
    Bio je unajmljen da izvri atentat na
    biveg predsjednika Irana, i nije uspio.
  • 36:55 - 36:57
    Ali, on je znao sustav.
  • 36:57 - 36:59
    Tako da 1991.god, aljemo trupe
  • 36:59 - 37:02
    i uspijevamo pobijediti iračku vojsku.
  • 37:03 - 37:05
    Pretpostavili smo da će se
  • 37:05 - 37:07
    Saddam Hussein pojaviti odnekud.
  • 37:07 - 37:10
    Mogli smo ga tada srediti, naravno,
  • 37:10 - 37:11
    ali nismo to htjeli. On je, kao i mi,
  • 37:11 - 37:13
    jednostavno bio jak tip,
    koji se nama dopadao.
  • 37:13 - 37:16
    Kontrolirao je ljude i mi smo
    mislili da će kontrolirati i Kurde.
  • 37:16 - 37:18
    I da će Irance drati izvan
    granice, da će crpiti naftu
  • 37:18 - 37:21
    za nas. I taj put, kad
    smo upotrijebili vojsku,
  • 37:21 - 37:23
    da će se on pojaviti.
  • 37:23 - 37:27
    Ekonomski plaćenici vratili su se
    su se u Irak 1990. ali bez uspjeha.
  • 37:27 - 37:29
    Da su oni uspjeli Hussein bi
  • 37:29 - 37:32
    jo uvijek vodio zemlju.
    Prodali bi mu sve avione
  • 37:32 - 37:36
    i ostalo to bi poelio,
    ali oni nisu imali uspjeha.
  • 37:36 - 37:42
    akali ga nisu mogli maknuti, pa
    smo poslali vojsku i obavili posao.
  • 37:42 - 37:45
    U tom smo procesu stvorili za sebe
  • 37:45 - 37:47
    vrlo, vrlo unosne poslove
  • 37:47 - 37:50
    na rekonstrukciji zemlje koju smo
  • 37:50 - 37:53
    bitno razorili. to je poprilično
    dobar posao ako posjedujete
  • 37:53 - 37:55
    velike građevinske firme.
  • 37:56 - 37:59
    Dakle, Irak pokazuje tri faze.
  • 37:59 - 38:02
    Ekonomski plaćenici nisu uspjeli.
  • 38:02 - 38:07
    akali takođe nisu uspjeli. I kao
    konačnu mjeru aljemo vojsku.
  • 38:10 - 38:12
    I na taj način stvarno
    smo kreirali carstvo,
  • 38:12 - 38:15
    ali smo to napravili
    vrlo suptilno, u tajnosti.
  • 38:15 - 38:18
    Sva carstva u prolosti
    su stvorena vojskom,
  • 38:18 - 38:20
    i svi su znali da ih vojska gradi,
  • 38:20 - 38:25
    Britanci, Francuzi, Nijemci,
    Rimljani, Grci,...
  • 38:25 - 38:28
    i bili su ponosni na to. Uvijek
    su imali neki izgovor, kao npr.
  • 38:28 - 38:32
    irenje civilizacije,
    neke religije, neto takvo,
  • 38:32 - 38:34
    ali su znali da to čini vojska.
  • 38:34 - 38:38
    Mi nismo znali. Većina ljudi u SAD,
  • 38:38 - 38:43
    nema pojma da uivamo
    blagodati tajnog carstva,
  • 38:43 - 38:47
    da je danas vie ropstva
    na svijetu nego ikada prije.
  • 38:49 - 38:53
    I tada se morate zapitati, pa...
    ako je to carstvo, tko je onda car?
  • 38:53 - 38:57
    Očigledno da nai predsjednici
    SAD-a nisu carevi.
  • 38:57 - 39:01
    Car je netko tko nije izabran na
    izborima, ne vlada ograničeno vrijeme
  • 39:01 - 39:04
    i ne podnosi izvjetaje nikome,
    u sutini.
  • 39:04 - 39:07
    Dakle, nae predsjednike
    ne moete tako klasificirati.
  • 39:07 - 39:09
    Ali, imamo zaista neto,
    to mislim da moe biti
  • 39:09 - 39:12
    ekvivalent caru, i to ja
    nazivam 'korporatokracijom'.
  • 39:13 - 39:16
    "Korporatokracija je grupa
    individualaca koja vodi nae
  • 39:16 - 39:18
    najveće korporacije.
  • 39:18 - 39:21
    I oni se zaista ponaaju
    kao carevi.
  • 39:22 - 39:24
    Kontroliraju nae medije,
  • 39:25 - 39:28
    tako to ih posjeduju,
    ili kroz marketing.
  • 39:28 - 39:30
    Kontroliraju većinu
    naih političara
  • 39:30 - 39:34
    jer financiraju njihove kampanje,
    ili kroz korporacije
  • 39:34 - 39:37
    ili osobnim doprinosima
    koji dolaze od tih korporacija.
  • 39:37 - 39:40
    Njih ne biramo, oni ne
    slue ograničeno vrijeme,
  • 39:40 - 39:42
    oni ne podnose izvetaje nikome,
  • 39:42 - 39:46
    i u samom vrhu korporatokracije
    stvarno ne moete reći
  • 39:46 - 39:48
    radi li neka osoba
    za privatnu korporaciju
  • 39:48 - 39:51
    ili za vladu, jer se oni
    uvijek kreću tamo-amo.
  • 39:51 - 39:54
    Tako da u jednom trenutku
    imate osobu koja je predsjednik
  • 39:54 - 39:57
    velike građevinske kompanije,
    kao to je Haliburton,
  • 39:57 - 39:59
    a u slijedećem je
    potpredsjednik SAD-a
  • 39:59 - 40:01
    ili predsjednik koji je
    bio u poslu s naftom.
  • 40:01 - 40:04
    I to je istina, bez obzira da li su
    demokrati ili republikanci na vlasti.
  • 40:04 - 40:08
    Imate to kretanje tamo-amo
    kroz kruna vrata.
  • 40:08 - 40:13
    I na neki način, naa vlada je
    puno vremena nevidljiva,
  • 40:13 - 40:16
    a politiku vode korporacije
  • 40:16 - 40:19
    na jednoj ili na drugoj
    razini, a onda ponovo,
  • 40:19 - 40:22
    politika vlade je u osnovi
  • 40:22 - 40:25
    skovana u korporatokraciji,
  • 40:25 - 40:28
    a zatim predstavljena vladi
    i postaje vladina politika.
  • 40:28 - 40:33
    Ovo je vrlo prijatna veza.
    To nije teorija zavjere.
  • 40:33 - 40:35
    Ti ljudi se ne moraju okupljati
  • 40:35 - 40:37
    i predstavljati stvari.
  • 40:37 - 40:40
    Oni u osnovi rade s
    primarnom pretpostavkom
  • 40:40 - 40:43
    da moraju povećati profit
  • 40:43 - 40:47
    bez obzira na drutvo i okolinu.
  • 40:52 - 40:56
    Ovaj proces manipulacije
    od strane "korporatokracije"
  • 40:56 - 41:00
    koritenjem duga, podmićivanja
    i političkog ruenja zove se:
  • 41:00 - 41:02
    GLOBALIZACIJA
  • 41:02 - 41:06
    Kao to Federalne pričuve dre američku
    javnost u poziciji ugovorenog ropstva
  • 41:06 - 41:11
    kroz trajno zaduivanje,
    inflaciju i kamatu,
  • 41:11 - 41:15
    Svjetska banka i MMF igraju
    tu ulogu na globalnoj sceni.
  • 41:15 - 41:17
    Osnova muljae je vrlo jednostavna:
  • 41:17 - 41:20
    gurnuti zemlju u dug, podijeliti je
  • 41:20 - 41:23
    - ili korumpirati njene vođe -
  • 41:23 - 41:27
    a zatim nametnuti "uvjete" ili
    "strukturno prilagođenu politiku"
  • 41:27 - 41:31
    Često uz ovo:
  • 41:31 - 41:33
    devalvaciju valute.
  • 41:33 - 41:35
    Kada vrijednost valute
    opadne, takođe opadne
  • 41:35 - 41:37
    vrijednost svega to
    se tom valutom kupuje...
  • 41:37 - 41:40
    To čini domaće resurse raspoloive
    zemljama "predatorima"
  • 41:40 - 41:44
    za dijelić njihove vrijednosti.
  • 41:44 - 41:46
    Velika smanjenja fondova
    za socijalne programe,
  • 41:46 - 41:49
    to obično uključuje i
    obrazovanje i zdravstvo,
  • 41:49 - 41:54
    ugroavajući blagostanje i integritet
    drutva i čineći javnost pogodnom
  • 41:54 - 41:56
    za iskoritavanje.
  • 41:56 - 41:59
    Privatizacija dravnih poduzeća.
  • 41:59 - 42:03
    To znači da strane korporacije
    mogu kupiti i upravljati
  • 42:03 - 42:06
    drutveno vanim sustavima
    radi profita.
  • 42:06 - 42:11
    Npr. 1999.god Svjetska banka je
    inzistirala da bolivijska vlada
  • 42:11 - 42:14
    proda javni sustav
    vodoopskrbe u trećem po
  • 42:14 - 42:17
    veličini gradu američkoj
    korporaciji "Bechtel".
  • 42:18 - 42:22
    Čim se to dogodilo, cijena vode za,
    već uveliko osiromaeno građanstvo,
  • 42:22 - 42:24
    otila je do neba!
  • 42:24 - 42:30
    Sve dok velike pobune naroda
    da Bechtel poniti ugovor.
  • 42:33 - 42:36
    Onda imamo liberalizaciju
  • 42:36 - 42:41
    ili otvaranje ekonomije micanjem
    svih ograničenja vanjskoj trgovini.
  • 42:41 - 42:44
    To doputa brojne zloupotrebe
    ekonomskih manifestacija
  • 42:44 - 42:50
    kao to transnacionalne kompanije
    svojim masproduktima
  • 42:50 - 42:54
    reu domaću proizvodnju
    i unitavaju lokalnu ekonomiju.
  • 42:54 - 42:56
    Primjer je Jamajka,
  • 42:56 - 43:00
    koja je prihvatila posudbu
    i uvjete Svjetske banke
  • 43:00 - 43:03
    i izgubila ogroman kapital
    gubitkom trita
  • 43:03 - 43:06
    zbog konkurencije uvoza
    iz zapadnih zemalja.
  • 43:06 - 43:10
    Danas je bezbroj farmera bez
    posla, jer su nemoćni u nadmetanju
  • 43:10 - 43:13
    s velikim korporacijama.
  • 43:13 - 43:15
    Druga varijanta je stvaranje brojnih,
  • 43:15 - 43:19
    nezapaenih, čini se
    neuređenih, neljudskih
  • 43:19 - 43:21
    tvornica bombonijera,
    koje iskoritavaju
  • 43:21 - 43:25
    ekonomske potekoće.
  • 43:25 - 43:30
    Dodatno, zbog neregularnosti proizvodnje
    trajno se unitava okoli,
  • 43:30 - 43:32
    kada se resursi zemlje često
  • 43:32 - 43:35
    koriste od strane
    nezainteresiranih korporacija
  • 43:35 - 43:40
    dok namjerno prave
    ogromno zagađenje.
  • 43:40 - 43:43
    Najveća ekoloka sudska parnica
    u povijesti svijeta, odvija
  • 43:43 - 43:46
    se danas u ime 30 tisuća ljudi
    iz Ekvadora i Amazonije protiv
  • 43:48 - 43:51
    kompanije Texaco u posjedu
    Chevrona, pa je dakle
  • 43:51 - 43:54
    protiv Chevrona, ali vođena zbog
    aktivnosti kompanije Texaco.
  • 43:55 - 44:01
    Oni su procijenili da je Exxon Valdez
    vie od 18 puta zagadio obalu Aljaske.
  • 44:01 - 44:02
    U slučaju Ekvadora to
    nije bila nezgoda.
  • 44:04 - 44:06
    Naftne kompanije su to
    namjerno napravile,
  • 44:06 - 44:09
    ne troeći novac na
    propisno odlaganje otpada.
  • 44:13 - 44:16
    Letimičan pogled na aktivnost
    Svjetske banke otkriva
  • 44:16 - 44:19
    da institucija koja
    javno tvrdi da pomae
  • 44:20 - 44:23
    siromanim zemljama i zemljama
    u razvoju, nije napravila nita
  • 44:23 - 44:26
    do povećala siromatvo
    i bijedu u tim zemljama,
  • 44:26 - 44:28
    dok profit korporacija raste.
  • 44:28 - 44:32
    Godine 1960. razlika u prihodima
    između 1/5 svjetskog stanovnitva i
  • 44:32 - 44:38
    najbogatijih zemalja u odnosu na 1/5
    najsiromanijih zemalja je bio 30 prema 1.
  • 44:38 - 44:43
    Do 1998.godine, ta razlika je 74:1.
  • 44:43 - 44:46
    Dok je globalni bruto drutveni
    proizvod povećan za 40% u periodu od
  • 44:46 - 44:51
    1970. do 1985. godine, siromanima
    je povećan za 17%.
  • 44:52 - 44:55
    Dok je u periodu od 1985.
    do 2000. godine, broj onih koji
  • 44:55 - 44:59
    ive s manje od jednim dolarom
    dnevno, povećan za 18%.
  • 45:01 - 45:05
    Čak je i Udruena ekonomska
    komisija američkog kongresa priznala
  • 45:05 - 45:09
    da je uspjenost projekata
    Svjetske banke samo 40%.
  • 45:09 - 45:11
    Kasnih '60-tih godina prolog stoljeća,
  • 45:11 - 45:13
    Svjetska banka je
    intervenirala u Ekvadoru s
  • 45:13 - 45:16
    velikim zajmovima. Slijedećih 30 godina,
  • 45:16 - 45:20
    siromatvo u toj zemlji
    je povećano s 50% na 70%.
  • 45:20 - 45:29
    Nezaposlenost je porasla s 15% na
    70%. Javni dug je skočio s 240 milijuna
  • 45:29 - 45:32
    na 16 milijardi dolara, dok je dio
    sredstava namijenjen siromanima
  • 45:33 - 45:37
    pao s 20% na svega 6%.
  • 45:37 - 45:41
    U stvari, do 2000. godine,
    50% ekvadorskog proračuna
  • 45:41 - 45:44
    ilo je na plaćanje dugova.
  • 45:48 - 45:51
    Vrlo je vano razumjeti slijedeće:
    Svjetska banka je, ustvari
  • 45:51 - 45:54
    američka banka, potpomae
    interese SAD-a.
  • 45:54 - 46:00
    SAD ima veto na donoenje odluka,
    kao najveći ponuđač kapitala.
  • 46:01 - 46:03
    A odakle im sav taj novac?
  • 46:03 - 46:07
    Pogađate, stvoren je ni iz čega
    u sustavu federalnih pričuva.
  • 46:10 - 46:14
    Od 100 najuspenijih svjetskih
    ekonomija, na temelju BDP-a,
  • 46:14 - 46:20
    51 su korporacije, od čega 47 iz SAD-a.
  • 46:21 - 46:25
    Wal-Mart, General Motors, i Exxon
    su mnogo moćniji nego Saudijska
  • 46:25 - 46:33
    Arabija, Poljska, Norveka, J.Afrika,
    Finska, Indonezija, mnogi drugi...
  • 46:33 - 46:38
    I, kad trgovinske barijere
    bivaju sruene, valute uzdrmane i
  • 46:38 - 46:41
    manipulirane na plutajućem tritu, i
    dravne ekonomije svrgnute
  • 46:43 - 46:48
    u korist otvorenog natjecanja u
    globalnom kapitalizmu, carstvo se iri.
  • 46:51 - 46:57
    Ipak vi ustajete ispred
    vaeg ekrana i urlate o
  • 46:57 - 47:01
    Americi i njenoj demokraciji.
  • 47:01 - 47:05
    Nema Amerike! Nema demokracije!
  • 47:05 - 47:14
    Tu su samo IBM i ITT i AT&T
    i DuPont, Dow, Union Carbine
  • 47:14 - 47:20
    i Exxon. To su nacije
    dananjeg svijeta!
  • 47:21 - 47:25
    ta mislite o čemu Rusi pričaju
    u dravnim savjetima? Karlu Marksu?
  • 47:25 - 47:27
    Oni rade na linearnim programskim
    grafikonima, statističkim odlukama,
  • 47:28 - 47:31
    teorijama, min i max
    rjeenjima, i računaju cijene,
  • 47:31 - 47:34
    vjerojatnosti njihovih
    transakcija i investicija,
  • 47:34 - 47:36
    isto to i mi.
  • 47:36 - 47:39
    Mi vie ne ivimo u svijetu
    nacija i ideologija, g.Beale.
  • 47:40 - 47:44
    Svijet je kola korporacija neumoljivo
  • 47:44 - 47:49
    određena neizmjenljivim
  • 47:49 - 47:54
    podzakonskim aktima poslovanja.
  • 47:54 - 47:58
    Svijet je biznis g.Beale.
  • 47:59 - 48:02
    Ukupno uzevi,
    integracija svijeta kao cjeline,
  • 48:02 - 48:04
    osobito u smislu ekonomske globalizacije
  • 48:04 - 48:07
    i mitske kvalitete "slobodnog trita"
  • 48:07 - 48:10
    predstavlja istinsko "Carstvo"
    u vlastitom pravu...
  • 48:10 - 48:13
    Malo ih je moglo izbjeći
    "strukturnu prilagodbu" i "uvjete"
  • 48:13 - 48:16
    Svjetske banke, Međunarodnog
    monetarnog fonda,
  • 48:16 - 48:19
    ili Svjetske trgovinske organizacije,
    međunarodnih financijskih institucija,
  • 48:19 - 48:22
    koje,ipak nedostatno, jo utvrđuju
    to znači ekonomska globalizacija ...
  • 48:22 - 48:25
    Snaga globalizacije je takva
    da ćemo u naem ivotnom vijeku
    vjerojatno vidjeti integraciju,
  • 48:25 - 48:28
    čak i ako neujednačeno, svih
    nacionalnih ekonomija u jedinstveni,
    globalni sustav slobodnog trita.
  • 48:29 - 48:32
    Svijet je preuzet od ačice
    poslovnih moćnika koji
  • 48:32 - 48:35
    upravljaju prirodnim resursima
    potrebnim za ivot,
  • 48:35 - 48:39
    dok kontroliraju novac koji nam
    treba za nabavu tih resursa.
  • 48:39 - 48:42
    Krajnji rezultat bit će
    svjetski monopol temeljen
  • 48:42 - 48:46
    ne na ljudskom ivotu, već na
    financijskoj i korporativnoj moći.
  • 48:48 - 48:54
    I, dok nejednakost raste, prirodno,
    sve vie ljudi postaje očajno.
  • 48:54 - 48:57
    Tako da je establishment
    primoran na novi način
  • 48:58 - 49:01
    obračuna sa svima koji
    pokuaju sruiti taj sustav.
  • 49:01 - 49:04
    I tako su rođeni "teroristi".
  • 49:04 - 49:07
    Termin "terorist" je isprazan
    i dizajniran je za svaku osobu
  • 49:07 - 49:12
    ili grupu koja se upusti u
    pokuaj izazivanja establishmenta.
  • 49:12 - 49:16
    Ovo ne treba brkati s izmiljenom
    Al Qaidom, to je ustvari naziv
  • 49:16 - 49:20
    kompjuterske datoteke američke vlade,
    koja je inače podravala i pomagala
  • 49:20 - 49:22
    mudahedine tijekom '80-tih godina.
  • 49:22 - 49:25
    "Istina je da ne postoji nikakva
    islamska vojska ili teroristi Al Qaide.
    I svaki operativac
  • 49:25 - 49:28
    obavetajne slube to zna.
    Ali postoji propaganda da se
    javnost uvjeri u postojanje
  • 49:28 - 49:32
    takvog entiteta. Zemlja koja
    stoji iza te propagande je SAD.
  • 49:32 - 49:34
    Pierre-Henry Bunel,
    bivi francuski obavjetajac
  • 49:34 - 49:39
    U 2007. Ministarstvo obrane
    primilo je 161,8 milijardi
  • 49:39 - 49:42
    dolara za tzv. globalni
    rat protiv terorizma.
  • 49:44 - 49:47
    Prema podacima nacionalnog centra
    za terorizam tijekom 2004.godine
  • 49:47 - 49:53
    oko 2000 ljudi je ubijeno
    tijekom terorističkih akcija.
  • 49:53 - 49:58
    Od tog broja, 70-orica su bili
    Amerikanci. Uzimajući to kao
  • 49:58 - 50:04
    prosjek, interesantno je primijetiti
    da duplo vie ljudi umre
  • 50:04 - 50:08
    godinje od alergije na kikiriki,
    nego od terorističkih akcija.
  • 50:10 - 50:12
    Istovremeno, vodeći
    uzrok smrti u Americi su
  • 50:12 - 50:19
    koronarne bolesti srca, koje
    godinje odnesu 450.000 ljudi.
  • 50:19 - 50:23
    U 2007. godini, vlada je
    izdvojila za istraivanje
  • 50:23 - 50:26
    ovog problema oko 3 milijarde dolara.
  • 50:27 - 50:30
    To znači da je potroeno
  • 50:30 - 50:33
    54 puta vie novca na
    sprječavanje terorizma
  • 50:35 - 50:38
    nego na prevenciju bolesti, koja
  • 50:38 - 50:43
    ubija 6.600 puta vie ljudi
    godinje, nego terorizam.
  • 50:47 - 50:50
    Ipak, kako su nazivi
    terorizam i Al Qaida,
  • 50:50 - 50:52
    po nepisanom pravilu, u
    svim vijestima vezanim
  • 50:52 - 50:56
    za bilo koju akciju -
    uperenu protiv američkih interesa,
  • 50:56 - 50:58
    mit se i dalje iri!
  • 50:58 - 51:01
    Polovinom 2008. godine
    američko javno tuilatvo
  • 51:01 - 51:04
    predlae da američki kongres
  • 51:04 - 51:08
    zvanično objavi rat protiv fantazije,
  • 51:08 - 51:12
    da ne spominjemo srpanj 2008,
    kada imamo vie od milijun ljudi
  • 51:12 - 51:17
    koji su na američkoj listi terorista.
  • 51:17 - 51:20
    Naravno, ove takozvane
    antiterorističke mjere
  • 51:20 - 51:23
    nemaju nikakve veze
    s drutvenom zatitom -
  • 51:23 - 51:27
    sve se čine samo da bi
    sačuvali establishment
  • 51:27 - 51:30
    od rastućeg antiameričkog osjećaja
  • 51:30 - 51:33
    na domaćem i međunarodnom planu
  • 51:33 - 51:38
    koji je legitimno zasnovan
    na irenju pohlepom utemeljenog
  • 51:38 - 51:41
    korporacijskog carstva koje
    eksploatira čitav svijet.
  • 51:41 - 51:47
    Prave teroriste naeg svijeta,
    nećete vidjeti u tami ponoći
  • 51:47 - 51:50
    ili kako viču "Allah Akbar"
    prije neke nasilničke akcije.
  • 51:50 - 51:55
    Pavi teroristi naeg svijeta
    nose odijela od 5.000 dolara,
  • 51:55 - 52:01
    i rade na na najviim pozicijama
    financija, vlade i biznisa.
  • 52:04 - 52:07
    Dakle, to mi radimo?
  • 52:06 - 52:09
    Kako da zaustavimo sustav pohlepe i
  • 52:09 - 52:11
    korupcije, koji trenutno
    posjeduje toliku moć?
  • 52:11 - 52:16
    Kako da zaustavimo ovo devijantno
    grupno ponaanje, koje nema suosjećanja
  • 52:16 - 52:19
    za recimo, milijune poklanih
    ljudi u Iraku ili Afganistanu?
  • 52:19 - 52:22
    Tako korporatokracija moe
    kontrolirati energetske resurse
  • 52:22 - 52:25
    i proizvodnju opijuma zbog
    profita na Wall Street-u.
  • 52:29 - 52:33
    Prije 1980. Afganistan je proizvodio
    0% ukupne količine opijuma u svijetu.
  • 52:33 - 52:36
    Nakon to je SAD/CIA podupro
    mudahedine u pobjedi nad
  • 52:36 - 52:39
    Sovjetima, od 1986.g. proizvodi
    40% svjetskih količina heroina.
  • 52:40 - 52:45
    Do 1999. godine proizvodi 80%
    ukupnih trinih količina.
  • 52:45 - 52:50
    Ali onda, dogodilo se
    neto neočekivano.
  • 52:50 - 52:52
    Talibani su doli na
    vlast, i do 2000. god
  • 52:52 - 52:54
    unitili su većinu
    opijumskih polja.
  • 52:54 - 52:58
    Proizvodnja je pala s 3.000+ tona
    na svega 185 tona, smanjenje za 94%.
  • 52:58 - 53:01
    9.rujna 2001. godine,
    kompletan plan za invaziju
  • 53:01 - 53:04
    na Afganistan bio je na
    stolu predsjednika Busha.
  • 53:04 - 53:10
    Dva dana kasnije,
    dobili su i izgovor.
  • 53:10 - 53:13
    Danas proizvodnja opijuma u
    Afganistanu koji kontrolira Amerika,
  • 53:13 - 53:18
    prelazi 90% svjetskog heroina,
    rueći rekord svake godine.
  • 53:18 - 53:21
    Kako da zaustavimo sustav
    pohlepe i korupcije
  • 53:21 - 53:23
    koji je osudio siromano
    stanovnitvo na
  • 53:23 - 53:27
    "slatko-oping-ropstvo" ybog
    koristi Madison Avenije?
  • 53:28 - 53:33
    Ili su montirali lane
    terorističke napade zbog manipulacije?
  • 53:33 - 53:36
    Ili su stvorili i
    ugradili modele socijalnog
  • 53:36 - 53:39
    funkcioniranja koji su
    inherentno eksploatatorski?
  • 53:39 - 53:44
    Ili su sustavno smanjili
    slobodu i kre ljudska prava,
  • 53:44 - 53:48
    da bi sebe zatitili
    od svojih nedostataka?
  • 53:48 - 53:52
    Kako da se suočimo s brojnim
    korporacijama i institucijama?
  • 53:52 - 53:56
    Kao to su Savjet za vanjske poslove,
    Trilateralne komisije,
  • 53:56 - 53:58
    i Bilderberg grupe, i
    druge nedemokratski izabrane grupe
  • 53:58 - 54:01
    koje iza zatvorenih vrata
    kontroliraju političke,
  • 54:01 - 54:07
    financijske, drutvene i druge
    aspekte i elemente naih ivota?
  • 54:07 - 54:11
    U cilju pronalaenja tog odgovora,
  • 54:11 - 54:14
    najprije moramo saznati pravi,
    istinski podsvjesni uzrok.
  • 54:14 - 54:17
    Jer činjenica je da sebičnost,
    korupcija, moćne i
  • 54:17 - 54:22
    profitno orijentirane grupe,
    nisu pravi izvor problema.
  • 54:24 - 54:27
    Oni su simptomi!
  • 54:27 - 54:29
    Pohlepa i trina
    konkurencija nisu
  • 54:29 - 54:31
    rezultati nepromijenjenog
    ljudskog temperamenta...
  • 54:31 - 54:34
    ... pohlepa i strah od nestaice
    su u stvari stvoreni i pojačani...
  • 54:34 - 54:37
    direktna posljedica je da se moramo
  • 54:37 - 54:40
    boriti međusobno kako
    bi preivjeli.
  • 54:40 - 54:42
    Bernard Liertaer
    - osnivač europskog monetarnog sustava
  • 54:42 - 54:45
    Moje ime je Jacque Fresco.
  • 54:45 - 54:49
    Ja sam industrijski dizajner
    i socijalni inenjer.
  • 54:49 - 54:52
    Jako sam zainteresiran
    za drutvo i razvoj
  • 54:52 - 54:57
    odrivog sustava za sve ljude.
  • 54:59 - 55:02
    Prije svega, riječ "korupcija" je
    monetarni izum, nenormalno
  • 55:02 - 55:09
    ponaanje, razorno
    za dobrobit ljudi.
  • 55:09 - 55:12
    Dobro, suočavate se
    s ljudskim ponaanjem.
  • 55:12 - 55:18
    Čini se da je ljudsko ponaanje
    određeno sredinom.
  • 55:18 - 55:24
    Znači, ako ste rasli kao Indijanac,
    nikad niste vidjeli nita drugo,
  • 55:24 - 55:30
    drite se tih vrijednosti i to
    tako vai i za nacije, pojedince,
  • 55:30 - 55:33
    za obitelji koje pokuavaju
    indoktrinirati svoju djecu
  • 55:33 - 55:39
    posebice u njihovu vjeru i njihovu zemlju i
    natjerati ih da se osjećaju kao dio toga.
  • 55:39 - 55:45
    Oni sagrade drutvo za koje
    kau da je "osnovano".
  • 55:45 - 55:50
    Oni ustanove djelotvorno gledite
    i namjeravaju to odrati.
  • 55:50 - 55:56
    Ali, sva drutva su stvarno
    nastala, ne osnovana.
  • 55:56 - 55:59
    I tako, oni se bore
    protiv novih ideja
  • 55:59 - 56:02
    zajedno s establishmentom.
  • 56:02 - 56:09
    Vlade čine sve da zadre
    moć, narod nije izabran
  • 56:09 - 56:12
    na izborima da bi donosio
    odluke i mijenjao stvari.
  • 56:12 - 56:16
    Oni su postavljeni tamo, da bi
    odravali stvari onakvim kakve jesu.
  • 56:16 - 56:20
    Osnove korupcije su u naem drutvu.
  • 56:20 - 56:23
    Neka bude jasno, sve nacije su u osnovi
  • 56:23 - 56:29
    korumpirane jer odravaju
    postojeće institucije.
  • 56:29 - 56:32
    Ne mislim da ovdje uzdiem
    ili omalovaavam bilo
  • 56:32 - 56:35
    koju naciju, ali komunizam,
    socijalizam, faizam,
  • 56:35 - 56:41
    sustav slobodnog trita i
    sve druge potkulture su iste,
  • 56:41 - 56:45
    u osnovi su svi korumpirani.
  • 56:43 - 56:56
    religijom ili vladom,
  • 56:45 - 56:49
    Najveća osnovna značajka
    naih drutvenih institucija
  • 56:49 - 56:53
    je tenja za samoočuvanjem,
    bilo da se bavimo korporacijom,
  • 56:56 - 57:00
    najvii interes je da
    se očuvaju institucije.
  • 57:00 - 57:03
    Na primjer, zadnja stvar koju
    bi jedna naftna kompanije eljela
  • 57:03 - 57:06
    je koritenje energije
    koja bi bilo izvan njene kontrole,
  • 57:07 - 57:11
    jer tu kompaniju čini manje
    bitnom za drutvo.
  • 57:11 - 57:16
    Isto kao i hladni rat i kolaps
    Sovjetskog Saveza je bio, u stvarnosti,
  • 57:16 - 57:22
    način da se očuva i odri
    ekonomska i globalna hegemonija SAD-a.
  • 57:24 - 57:26
    Slično tome, religija čini da se ljudi
  • 57:26 - 57:29
    osjećaju grijenim zbog
    svojih prirodnih nagona,
  • 57:29 - 57:33
    nudeći svaka jedino svoj
    put za oprotaj i spas.
  • 57:34 - 57:39
    U srcu ovog institucionalnog
    samoočuvanja lei monetarni sustav.
  • 57:39 - 57:43
    Jer novac je taj koji osigurava
    sredstva za moć i opstanak.
  • 57:44 - 57:49
    Stoga, samo siromana osoba moe biti
    prisiljena da krade kako bi preivjela,
  • 57:49 - 57:52
    to je prirodni nagon da
    napravite bilo to da bi
  • 57:52 - 57:55
    preivjeli u svijetu
    institucija i profita.
  • 57:55 - 57:59
    Ovo dodatno oteava promjenu
    profitno orijentiranih institucija,
  • 57:59 - 58:04
    jer ne samo da time ugroavaju
    opstanak velike grupe ljudi,
  • 58:04 - 58:09
    već i strasni materijalistički
    ivotni stil povezan s utjecajem i moći.
  • 58:10 - 58:14
    Stoga, sprječavanje neophodnosti
    da se institucija promijeni,
  • 58:14 - 58:17
    bez obzira na njenu drutvenu
    vanost, duboko je ukorijenjeno
  • 58:17 - 58:20
    u potrebi za novcem, ili profitom.
  • 58:25 - 58:28
    ta imam ja od toga?"
    ljudi mogu pomisliti.
  • 58:29 - 58:33
    I ako čovjek zarađuje novac
    prodavajući određeni proizvod,
  • 58:33 - 58:39
    borit će se protiv drugog
    proizvoda koji ga moe ugroziti.
  • 58:41 - 58:46
    Zato, ljudi ne mogu biti korektni.
    I ne mogu vjerovati jedni drugima.
  • 58:46 - 58:50
    Prići će vam čovjek i reći će:
    "Imam upravo kuću koju traite"
  • 58:50 - 58:52
    on je trgovac.
  • 58:52 - 58:55
    Dok će doktor reći: "Mislim da
    će vam jedan bubreg otkazati"
  • 58:55 - 58:57
    ne znam pokuava li
    on otplatiti jahtu
  • 58:57 - 59:00
    ili će mi zaista otkazati bubreg.
  • 59:00 - 59:03
    Teko je vjerovati ljudima
    u monetarnom sustavu.
  • 59:04 - 59:06
    Ako dođete u moju
    prodavaonicu i ja vam kaem
  • 59:06 - 59:08
    "Ova svjetiljka je vrlo
  • 59:08 - 59:11
    lijepa, ali ona u susjednom
    dućanu je puno ljepa",
  • 59:11 - 59:14
    ne bih dugo opstao u
    tom poslu, tako ne ide.
  • 59:14 - 59:17
    Ako sam moralan, tako ne ide.
  • 59:17 - 59:21
    I kada kaete industrija brine o ljudima
    - to nije istina.
  • 59:21 - 59:24
    Oni si ne mogu priutiti etičnost.
  • 59:23 - 59:28
    Dakle, va sustav nije kreiran
    da slui za dobrobit ljudi.
  • 59:28 - 59:33
    Zar ne shvaćate da ne bi
    bilo toliko nezaposlenosti
  • 59:33 - 59:35
    kad bi stvarno brinuli o ljudima.
  • 59:35 - 59:36
    Industriju to ne brine.
  • 59:36 - 59:42
    Oni zapoljavaju ljude samo zato to
    jo nisu automatizirali tvornice.
  • 59:43 - 59:48
    Zato ne pričajte o pristojnosti i
    etici, toga nema u biznisu.
  • 59:50 - 59:54
    Vano je naglasiti bez
    obzira na drutveni sustav,
  • 59:54 - 59:58
    da li faistički, socijalistički,
    kapitalistički ili komunistički,
  • 59:58 - 60:02
    mehanizam je isti, a to je
    novac, rad i konkurencija.
  • 60:03 - 60:08
    Komunistička Kina nije nita
    manje kapitalistička nego SAD.
  • 60:08 - 60:13
    Jedina razlika je stupanj
    dravne intervencije u privredi.
  • 60:13 - 60:18
    Stvarnost je da je "Monetarna doktrina",
    da tako kaemo, istinski mehanizam
  • 60:18 - 60:21
    koji predvodi interese
    svih zemalja na planetu.
  • 60:22 - 60:27
    Najagresivnija i zato najdominantnija
    varijacija ove monetarne doktrine
  • 60:27 - 60:29
    je sustav slobodnog poduzetnitva.
  • 60:29 - 60:33
    Osnovna perspektiva koju su istakli
    prvi ekonomisti slobodnog trita
  • 60:33 - 60:35
    poput Adama Smitha,
  • 60:35 - 60:39
    je da vlastiti interes i konkurencija
    vode ka drutvenom napretku,
  • 60:39 - 60:44
    dok sama konkurencija stvara poticaj
    koji motivira ljude da ustraju.
  • 60:46 - 60:50
    Međutim, ono to se preućuje je da
    ekonomija bazirana na konkurenciji
  • 60:50 - 60:54
    stalno vodi stratekoj korupciji,
    omogućava nagomilavanje bogatstva,
  • 60:54 - 61:00
    socijalno raslojavanje, tehnoloku
    paralizu, zloupotrebu rada
  • 61:00 - 61:05
    i na kraju prikrivenu
    formu diktatorske vladavine
  • 61:05 - 61:09
    bogate elite.
  • 61:09 - 61:13
    Riječ "korupcija" često je definirana
    kao - moralna perverzija.
  • 61:13 - 61:17
    Ukoliko kompanija baca toksični
    otpad u ocean da bi utedjela novac,
  • 61:17 - 61:21
    ljudi to prepoznaju kao
    koruptivno ponaanje.
  • 61:21 - 61:23
    Na malo suptilnijem nivou,
  • 61:23 - 61:26
    kada Walmart dođe u
    mali grad i prisili
  • 61:26 - 61:29
    na gaenje mala poduzeća
    jer su nemoćna u utrci,
  • 61:29 - 61:31
    stvara se siva zona.
  • 61:31 - 61:34
    Jer to u stvari Walmart radi krivo?
  • 61:34 - 61:38
    Zato bi brinuli o nekoj maminoj i
    tatinoj prodavaonici koju su unitili?
  • 61:38 - 61:41
    I jo suptilnije,
  • 61:41 - 61:45
    kada ljude otputaju s
    posla zbog novog stroja
  • 61:45 - 61:47
    koji obavlja posao za manje novca,
  • 61:47 - 61:51
    ljudi to prihvaćaju zdravo za gotovo.
  • 61:51 - 61:56
    Ne vide korupciju i
    nehumanost u takvom potezu.
  • 61:56 - 61:58
    A činjenica je:
  • 61:58 - 62:01
    bilo da bacaju toksični
    otpad, bilo da imaju monopol
  • 62:01 - 62:04
    nad poduzetnitvom ili
    da smanjuju radnu snagu,
  • 62:04 - 62:06
    motiv je isti.
  • 62:06 - 62:08
    Profit!
  • 62:08 - 62:12
    To su sve različite razine
    istog samoodravajućeg mehanizma
  • 62:12 - 62:17
    koji uvijek stavlja zaradu
    ispred dobrobiti ljudi.
  • 62:17 - 62:23
    Samim tim korupcija nije neki
    nusprodukt monetarne doktrine.
  • 62:23 - 62:25
    Ona je njen temelj!
  • 62:25 - 62:30
    I dok većina ljudi primjećuje ovo
    na jednoj ili drugoj razini,
  • 62:30 - 62:35
    većina ostaje naivna prema
    irenju ovog sebičnog mehanizma
  • 62:35 - 62:40
    kao prevladavajućeg
    mentaliteta u drutvu.
  • 62:40 - 62:44
    "Otkriveni povjerljivi dokumenti
    ukazuju da je kompanija, nakon
  • 62:44 - 62:48
    to je apsolutno znala da je
    lijek bio zaraen HIV virusom,
  • 62:48 - 62:51
    sklonila isti s američkog
    trita, i zatim ga "utnula"
  • 62:51 - 62:53
    u Francusku, znači Europu,
    Aziju i Latinsku Ameriku."
  • 62:54 - 62:56
    Američka vlada je dozvolila da
    se to dogodi. FDA (Agencija za
  • 62:56 - 62:58
    kontrolu hrane i lijekova)
    je dozvolila da se to dogodi.
  • 62:58 - 63:01
    Sada vlada uporno okreće
    glavu na drugu stranu.
  • 63:01 - 63:06
    Tisuće nevinih hemofiličara
    umrli su od AIDS-a.
  • 63:06 - 63:09
    "Ova kompanija je apsolutno
    znala da je lijek zaraen HIV-om,
  • 63:09 - 63:12
    uradili su to jer su htijeli
    da od ove uasne katastrofe
  • 63:12 - 63:15
    naprave profit"
    - MSNBC izvetaj za Bayer
  • 63:16 - 63:20
    Dakle vidite, imate ugrađenu korupciju.
  • 63:20 - 63:22
    Svi varamo, laemo jedni druge,
  • 63:22 - 63:26
    i u tome ne moete
    očekivati pristojnost.
  • 63:26 - 63:29
    Politika
  • 63:30 - 63:33
    ...osjećaj kada oni ne znaju
    koga da izaberu (npr.na izborima)
  • 63:33 - 63:35
    Razmiljaju demokratski,
  • 63:35 - 63:39
    to je nemoguće u monetarno
    zasnovanom sustavu.
  • 63:39 - 63:43
    Ukoliko imate vie novca
    da oglasite va poloaj,
  • 63:43 - 63:46
    poloaj koji elite u vladi,
  • 63:46 - 63:49
    to nije demokracija. Jer takva
    demokracija odgovara onima
  • 63:49 - 63:52
    koji su u poziciji i daleko
    ispred onih koji nemaju novca.
  • 63:52 - 63:56
    To je u biti uvijek diktatura elite
  • 63:56 - 63:58
    i financijskih moćnika.
  • 63:59 - 64:01
    "Ili moemo imati demokraciju u
    ovoj zemlji ili moemo imati veliko
  • 64:01 - 64:03
    bogatstvo u rukama nekolicine, ali
    ne moemo imati i jedno i drugo."
  • 64:03 - 64:05
    Louis Brandeis, vrhovni sudac
  • 64:05 - 64:11
    Interesantno je primjetiti
    kako se naizgled nepoznate
  • 64:11 - 64:14
    osobe čudesno pojave na sceni
    kao predsjednički kandidati.
  • 64:15 - 64:19
    I prije nego trepnete, ostavljeni
    ste da birate između nekoliko
  • 64:19 - 64:21
    ekstremno bogatih ljudi,
  • 64:21 - 64:25
    koji imaju sumnjivo slične
    drutvene poglede.
  • 64:26 - 64:28
    Očigledno je to farsa.
  • 64:28 - 64:32
    Ljudi čija su imena na biračkim
    kutijama su tamo jer su već izabrani,
  • 64:32 - 64:34
    jer su prihvatljivi za
    establishment i financijske
  • 64:34 - 64:36
    krugove koji zapravo
    pripremaju čitav taj ou.
  • 64:39 - 64:42
    Ipak, mnogi ljudi koji shvaćaju
    ovu iluziju demokracije,
  • 64:42 - 64:44
    često pomisle: "Kada bi samo mogli
  • 64:44 - 64:47
    dovesti iskrene, moralne
    političare na vlast
  • 64:48 - 64:50
    onda bi bilo OK."
  • 64:50 - 64:56
    Naravno, ova ideja izgleda razumno
    u danas oblikovanom svijetu,
  • 64:56 - 64:59
    ali je naalost jo jedna zabluda.
  • 64:59 - 65:04
    Jer, kada zaista pogledamo
    to je u stvari vano,
  • 65:04 - 65:08
    institucija politike i
    sami političari,
  • 65:09 - 65:14
    apsolutno nemaju vanost
    u dananjem svijetu.
  • 65:16 - 65:19
    Nisu političari ti koji
    mogu rijeiti probleme.
  • 65:19 - 65:22
    Oni nemaju tehničke mogućnosti.
  • 65:22 - 65:25
    Oni ne znaju kako rijeiti
    probleme. Čak i kada
  • 65:25 - 65:28
    bi bili iskreni, ne bi
    znali rijeiti problem.
  • 65:28 - 65:33
    To su tehničari koji
    grade tvornice soli.
  • 65:33 - 65:36
    To su tehničari koji
    vam daju struju.
  • 65:36 - 65:40
    Koji vam daju motorna vozila, griju
    vau kuću i hlade je tijekom ljeta.
  • 65:40 - 65:45
    Tehnologija je ta koja
    rijeava probleme, ne politika.
  • 65:45 - 65:49
    Politika ne moe rijeavati probleme
    jer oni naprosto nisu obučeni za to.
  • 65:50 - 65:57
    Vrlo malo ljudi danas stane i razmisli:
    ta im u stvari unaprijeđuje ivot?
  • 65:57 - 66:00
    Je li to novac?
    - Očigledno ne.
  • 66:00 - 66:04
    Čovjek ne moe jesti novac ili ga
    točiti kako bi mu se auto kretao.
  • 66:04 - 66:06
    Je li to politika?
  • 66:06 - 66:09
    Sve to političari rade
    jeste da donose zakone,
  • 66:09 - 66:12
    izglasavaju proračune
    i objavljuju ratove.
  • 66:12 - 66:16
    Je li to religija? Naravno
    da ne, religija ne stvara nita
  • 66:16 - 66:20
    osim to prua fiktivnu emotivnu
    utjehu onima kojima je potrebna.
  • 66:21 - 66:25
    Pravi dar koji imamo,
  • 66:25 - 66:30
    koji je zasluan za sve to
    nam je unaprijedilo ivot,
  • 66:30 - 66:32
    je tehnologija.
  • 66:32 - 66:34
    to je tehnologija?
  • 66:34 - 66:37
    Tehnologija je olovka
    koja nam omogućuje da
  • 66:37 - 66:40
    prenesemo nae ideje i misli
    na papir i komuniciramo.
  • 66:41 - 66:43
    Tehnologija je automobil
    koji čovjeku omogućava da
  • 66:43 - 66:46
    putuje brzinom većom nego
    to mu noge dozvoljavaju.
  • 66:46 - 66:51
    Tehnologija su naočale koje omogućuju
    bolji vid onima kojima je to potrebno.
  • 66:51 - 66:58
    Primjenjena tehnologija, kao
    produetak ljudskih svojstava,
  • 66:58 - 67:03
    smanjuje napore čovjeka, oslobađajući
    ga određene rutine ili problema.
  • 67:03 - 67:06
    Zamislite kakav bi vam
    ivot bio danas bez telefona,
  • 67:06 - 67:10
    pećnice, kompjutera, ili aviona.
  • 67:10 - 67:13
    Sve u vaoj kući, to uzimate
  • 67:13 - 67:16
    zdravo za gotovo, od
    zvona na vratima do stola i
  • 67:16 - 67:19
    sudopera je tehnologija
    stvorena kreativnoću
  • 67:19 - 67:22
    i znanstvenom genijalnoću
    ljudi tehničara.
  • 67:24 - 67:28
    Ne novca, ne politike, ne religije.
  • 67:28 - 67:31
    Ovo su lane institucije.
  • 67:32 - 67:35
    i ako piete vaem
    kongresniku, to je fantastično.
  • 67:35 - 67:38
    Reći će vam "piite vaem kongresniku
    ako elite da se neto napravi".
  • 67:38 - 67:42
    Ljudi u Washingtonu bi trebali
    biti predvodnici tehnologije,
  • 67:42 - 67:46
    predvodnici ljudskog učenja, da
    predvode borbu protiv kriminala,
  • 67:46 - 67:49
    svih faktora koji
    oblikuju ljudsko ponaanje.
  • 67:49 - 67:51
    Ne morate pisati vaem
    kongresniku. Kakvi su to
  • 67:51 - 67:55
    ljudi koji su imenovani
    da rade taj posao?
  • 67:55 - 67:58
    Budućnost će biti vrlo teka
  • 67:58 - 68:01
    i pitanje koje postavljaju
    političari je:
  • 68:01 - 68:04
    "Koliko će taj projekt kotati?"
  • 68:04 - 68:07
    Pitanje nije: "Koliko će kotati?"
  • 68:07 - 68:10
    Već: "Imamo li resurse?"
  • 68:10 - 68:12
    A mi danas imamo toliko resursa
  • 68:12 - 68:16
    da zbrinemo svakog,
    izgradimo bolnice i kole
  • 68:16 - 68:22
    irom svijeta, najbolju opremu
    u laboratorijima za učenje
  • 68:22 - 68:24
    i medicinska istraivanja.
  • 68:24 - 68:29
    Kao to vidite, sve to imamo, ali
    mi ivimo u monetarnom sustavu,
  • 68:29 - 68:33
    a u monetarnom sustavu
    postoji samo profit.
  • 68:33 - 68:35
    A to je osnovni mehanizam
  • 68:35 - 68:38
    koji pokreće sustav dobiti,
    osim sebičnog interesa?
  • 68:38 - 68:42
    to to odrava konkurentsku
    prednost u sri?
  • 68:43 - 68:45
    Je su li to visoka efikasnost i odrivost?
  • 68:46 - 68:47
    Ne.
  • 68:47 - 68:49
    To nije dio njihovog plana.
  • 68:49 - 68:52
    Nita stvoreno u ovom profitno
    orijentiranom drutvu nije ni
  • 68:52 - 68:54
    izdaleka efikasno i odrivo.
  • 68:54 - 68:59
    Da jeste, ne bi bilo viemilijunskog
    godinjeg servisa za automobile,
  • 68:59 - 69:02
    niti bi prosječan ivotni vijek
    elektronike bio manji od
  • 69:02 - 69:05
    tri mjeseca, prije nego zastari.
  • 69:06 - 69:08
    Je li to izobilje?
  • 69:08 - 69:10
    Apsolutno ne.
  • 69:10 - 69:14
    Izobilje, zasnovano na zakonu ponude
    i potranje, je ustvari negativno.
  • 69:14 - 69:17
    Ukoliko kompanija koja
    prodaje dijamante pronađe
  • 69:17 - 69:20
    deset puta veću količinu
    dijamanata nego uobičajeno,
  • 69:20 - 69:23
    to znači da će opskrba
    dijamantima biti povećana,
  • 69:23 - 69:26
    pa će cijena i profit
    po dijamantu pasti.
  • 69:26 - 69:30
    Činjenica je da su efikasnost,
    odrivost i izobilje
  • 69:30 - 69:33
    neprijatelji profita.
  • 69:33 - 69:37
    Drugačije rečeno, mehanizam
    stvaranja nestaice
  • 69:37 - 69:39
    stvara profit.
  • 69:42 - 69:43
    ta je nestaica?
  • 69:43 - 69:45
    Zasniva se na odravanju
    proizvoda vrijednim.
  • 69:45 - 69:48
    Usporavanje proizvodnje nafte
    povisuje cijenu.
  • 69:49 - 69:53
    Stvaranje nestaice dijamanata
    odrava visoku cijenu.
  • 69:53 - 69:56
    Oni spaljuju dijamante
    u rudniku dijamanata Kimberly.
  • 69:56 - 69:59
    Napravljeni su od ugljika.
    To odrava cijenu.
  • 70:00 - 70:03
    Prema tome, to znači za
    drutvo kada je nestaica,
  • 70:03 - 70:06
    bilo prirodna ili manipulativna,
  • 70:07 - 70:10
    povoljan uvjet za industriju?
  • 70:12 - 70:14
    To znači da odrivost
    i izobilje nikada neće
  • 70:14 - 70:17
    biti moguće u profitno
    orijentiranom sustavu.
  • 70:17 - 70:22
    Jer je to protiv same
    prirode njegove strukture.
  • 70:22 - 70:28
    Stoga, nemoguće je imati
    svijet bez ratova i siromatva.
  • 70:28 - 70:31
    Nemoguće je unaprijediti tehnologiju
  • 70:31 - 70:34
    do njenih najviih granica.
  • 70:35 - 70:38
    I najdramatičnije,
  • 70:38 - 70:44
    nemoguće je očekivati da se ljudi
    ponaaju uistinu moralno i pristojno.
  • 70:48 - 70:51
    Ljudska priroda ili ljudsko ponaanje?
  • 70:51 - 70:57
    Ljudi koriste riječ instinkt jer
    ne mogu računati na svoje ponaanje.
  • 70:57 - 71:03
    Zasjednu i ocjenjuju bez
    dovoljno znanja, i kau
  • 71:04 - 71:09
    "ljudi su stvoreni na određen
    način", "pohlepa je prirodna",
  • 71:09 - 71:12
    kao da su radili godinama na tome.
  • 71:12 - 71:15
    I nije nita manje
    prirodno nego nositi odjeću.
  • 71:15 - 71:20
    Ono to elimo napraviti je
    eliminirati uzroke problema,
  • 71:20 - 71:26
    eliminirati procese koji stvaraju
    pohlepu, zatucanost i predrasude,
  • 71:27 - 71:31
    međusobno iskoritavanje i elitizam.
  • 71:31 - 71:34
    Eliminirajući potrebu za
    zatvorima i socijalnom skrbi.
  • 71:34 - 71:37
    Uvijek smo se suočavali
    s ovim problemima,
  • 71:37 - 71:40
    jer smo oduvijek ivjeli u nestaici,
  • 71:40 - 71:46
    i trampi, a monetarni
    sustav proizvodi nestaicu.
  • 71:46 - 71:50
    Ako iskorijenite uvjete
    koji stvaraju ono to zovete
  • 71:50 - 71:53
    drutveno ofenzivnim ponaanjem,
  • 71:53 - 71:54
    to će nestati.
  • 71:55 - 71:59
    Čovjek kae: "Pa sluaj, to im je urođeno?"
    - Ne, nije.
  • 71:59 - 72:02
    To nije ljudska priroda,
    to je ljudsko ponaanje,
  • 72:03 - 72:06
    jer se to uvijek
    mijenjalo kroz povijest.
  • 72:06 - 72:10
    Niste rođeni glupi,pohlepni
    i korumpirani, i s mrnjom.
  • 72:10 - 72:14
    Sve to pokupite od drutva.
  • 72:14 - 72:18
    Rat, siromatvo, korupcija,
    glad, mizerija, ljudska patnja
  • 72:18 - 72:24
    neće se promijeniti
    u monetarnom sustavu.
  • 72:18 - 72:24
    Ili će biti vrlo malo
    značajnih promjena.
  • 72:24 - 72:27
    Bit će potrebno redizajniranje
    nae kulture,
  • 72:27 - 72:30
    naih vrijednosti,
    to mora biti u skladu
  • 72:31 - 72:35
    s postojećim kapacitetima Zemlje,
    ne nekog ljudskog miljenja
  • 72:35 - 72:38
    ili nekog političkog gledita
    "kakav bi svijet trebao biti",
  • 72:38 - 72:41
    ili nekog religijskog poimanja
  • 72:42 - 72:45
    vođenja ljudskih poslova.
  • 72:46 - 72:48
    A o tome govori projekt Venus.
  • 72:50 - 72:54
    Drutvo o kome ćemo govoriti
  • 72:54 - 72:59
    je drutvo oslobođeno
    starih praznovjerja,
  • 72:59 - 73:04
    utamničenja, zatvora,
    policijske surovosti i zakona.
  • 73:04 - 73:06
    Nestat će svi zakoni kao i
  • 73:06 - 73:10
    profesije koje vie nisu potrebne
  • 73:10 - 73:13
    npr. burzovni brokeri,
    bankarski savjetnici.
  • 73:13 - 73:16
    Nestat će! Zauvijek!
  • 73:16 - 73:20
    Jer vie nisu vani.
  • 73:21 - 73:23
    Kada shvatimo da je tehnologija
  • 73:23 - 73:25
    produkt ljudske genijalnosti
  • 73:25 - 73:29
    koji oslobađa čovječanstvo i
    povećava nau kvalitetu ivota
  • 73:29 - 73:32
    tada ćemo shvatiti da se
    najvaniji fokusirati na
  • 73:32 - 73:37
    inteligentno upravljanje
    prirodnim resursima.
  • 73:37 - 73:40
    Upravo iz tih resursa
    crpimo sredstva
  • 73:40 - 73:43
    koja nam omogućavaju
    trajni napredak.
  • 73:43 - 73:45
    Razumijevanje ove činjenice
    nam omogućuje da shvatimo
  • 73:45 - 73:50
    da novac predstavlja osnovnu
    prepreku ovim resursima
  • 73:50 - 73:53
    jer gotovo sve ima
    financijske razloge.
  • 73:53 - 73:56
    Zbog čega nam je potreban novac
    da bismo crpili ove resurse?
  • 73:56 - 74:01
    Zbog stvarne ili pretpostavljene
    nestaice.
  • 74:01 - 74:04
    Mi obično ne plaćamo
    zrak i tekuću vodu
  • 74:04 - 74:06
    jer ih ima u izobilju,
  • 74:06 - 74:09
    prodaja bi bila besmislena.
  • 74:09 - 74:11
    Dakle, logično govoreći,
  • 74:11 - 74:16
    ukoliko bi resursi i tehnologije, koje
    koristimo za izgradnju svega u drutvu,
  • 74:16 - 74:18
    kao to su kuće, gradovi i prijevoz,
  • 74:18 - 74:20
    postojali u izobilju
  • 74:20 - 74:24
    ne bi bilo razloga da se ita prodaje.
  • 74:24 - 74:26
    Isto tako, ukoliko bi automatizacija i
  • 74:26 - 74:29
    mehanizacija bile
    tehnoloki unaprijeđene toliko
  • 74:29 - 74:31
    da bi dovele do prestanka
    potrebe za ljudskim radom
  • 74:31 - 74:34
    ne bi postojao razlog da imamo posao.
  • 74:34 - 74:37
    Kada bi se pobrinuli
    za ove drutvene aspekte
  • 74:37 - 74:40
    ne bi imali potrebe za novcem uopće.
  • 74:41 - 74:43
    Ostaje konačno pitanje:
  • 74:43 - 74:46
    Imamo li na Zemlji dovoljno resursa
  • 74:46 - 74:48
    i tehnolokog razumijevanja
  • 74:48 - 74:50
    da napravimo drutvo izobilja
  • 74:50 - 74:54
    u kome bi sve to sada imamo
    bilo dostupno bez oznake cijene
  • 74:54 - 74:59
    i bez potrebe za potčinjenoću
    kroz zapoljavanje?
  • 74:59 - 75:02
    Da, imamo!
  • 75:02 - 75:04
    Imamo resurse i tehnologiju
  • 75:04 - 75:06
    da to omogućimo,
  • 75:06 - 75:10
    da podignemo ivotni
    standard toliko visoko
  • 75:10 - 75:13
    da bi ljudi u budućnosti
    na nau civilizaciju gledali
  • 75:13 - 75:19
    čudeći se, koliko smo
    bili primitivni i nezreli.
  • 75:19 - 75:22
    Venus projekt predlae
  • 75:22 - 75:24
    potpuno drugačiji sustav
  • 75:24 - 75:27
    koji je osuvremenjen
    najnovijim saznanjima.
  • 75:27 - 75:30
    Nikada nismo pitali znanstvenike
  • 75:30 - 75:34
    kako da stvorimo drutvo koje bi
    eliminiralo dosadne i monotone poslove,
  • 75:34 - 75:39
    nezgode u prijevozu,
  • 75:39 - 75:42
    kako da omogućimo ljudima
    veći ivotni standard,
  • 75:42 - 75:45
    eliminiramo otrove iz nae hrane,
  • 75:45 - 75:49
    i osiguramo druge izvore energije
    koji su čisti i efikasni.
  • 75:49 - 75:51
    Sve to moemo postići.
  • 75:52 - 75:55
    Ekonomija zasnovana na resursima
  • 75:57 - 76:01
    Glavna razlika između ekonomije zasnovane
    na resursima i monetarnog sustava
  • 76:01 - 76:05
    je u tome to je resorno zasnovana
    ekonomija zaista zabrinuta za ljude
  • 76:05 - 76:07
    i njihovu dobrobit,
  • 76:07 - 76:09
    dok je monetarni sustav
    postao toliko izopačen
  • 76:09 - 76:13
    da je briga za ljude u drugom planu,
  • 76:13 - 76:14
    ako uopće i postoji.
  • 76:14 - 76:17
    Proizvodi koji su izrađeni radi
  • 76:17 - 76:19
    "koliko novca moe dobiti."
  • 76:19 - 76:21
    Ukoliko postoji problem
    u drutvu i ne moete
  • 76:21 - 76:24
    zaraditi novac da bi
    rijeili taj problem,
  • 76:24 - 76:25
    onda to neće biti urađeno.
  • 76:25 - 76:30
    Resursno zasnovana ekonomija
    stvarno nije ni blizu ničemu prije.
  • 76:30 - 76:32
    I sa svom naom tehnologijom
    moemo stvoriti izobilje,
  • 76:32 - 76:36
    koje se moe upotrijebiti za
    poboljanje svačijeg ivota.
  • 76:36 - 76:39
    Svjetsko izobilje je moguće ako
    mudro koristimo tehnologiju
  • 76:39 - 76:41
    i sačuvamo prirodnu sredinu.
  • 76:41 - 76:43
    To je potpuno drugačiji sustav
  • 76:43 - 76:45
    i vrlo je teko govoriti o njemu
  • 76:45 - 76:49
    jer javnost nije dovoljno informirana
  • 76:49 - 76:52
    o stanju tehnologije.
  • 76:52 - 76:56
    Energija
  • 76:56 - 77:00
    Trenutno, ne moramo
    koristiti fosilna goriva.
  • 77:00 - 77:03
    Ne moramo koristiti nita
    to moe zagaditi okoli.
  • 77:03 - 77:08
    Postoji puno izvora energije.
  • 77:08 - 77:12
    Alternativna energetska rijeenja
    koja establishment gura, kao to su
  • 77:12 - 77:17
    vodik, biomasa i čak nuklearna
    energija su nedovoljna, opasna
  • 77:17 - 77:22
    i postoje samo da bi odrala profitne
    strukture koje je industrija stvorila.
  • 77:22 - 77:25
    Kada pogledamo izvan propagande
    i sebičnih rjeenja
  • 77:25 - 77:28
    poticanih od strane
    energetskih kompanija
  • 77:28 - 77:30
    pronalazimo beskrajan niz
  • 77:30 - 77:35
    čistih, obilnih, obnovljivih
    izvora energije.
  • 77:35 - 77:37
    Solarna i energija vjetra
    su dobro poznati javnosti.
  • 77:37 - 77:41
    Ali pravi potencijali ovih
    izvora ostaju nedorečeni.
  • 77:41 - 77:44
    Energija koju dobijamo
    od sunca je tolika
  • 77:44 - 77:49
    da jedan sat podnevne svijetlosti
    sadri vie energije nego
  • 77:49 - 77:53
    to čitav svijet potroi
    tijekom jedne godine.
  • 77:53 - 77:58
    Kada bi uhvatili promil ove energije,
    svijet nikada ne bi morao koristiti
  • 77:58 - 78:01
    naftu, plin ili bilo to drugo.
  • 78:01 - 78:03
    U pitanju nije dostupnost te energije
  • 78:03 - 78:05
    već tehnologije koja je moe obraditi.
  • 78:05 - 78:08
    Danas imamo toliko suvremenih sredstava
  • 78:08 - 78:10
    koji bi mogli pomoći
    da se to postigne,
  • 78:10 - 78:13
    kada nas ne bi sprječavali
    oni koji ele udio u tritu
  • 78:13 - 78:17
    s već uspostavljenom
    energetskom strukturom.
  • 78:17 - 78:19
    Tu je i energija vjetra.
  • 78:19 - 78:22
    Energija vjetra je dugo
    bila smatrana slabim izvorom,
  • 78:22 - 78:25
    a poto je ovisila od lokacije,
    i nepraktičnom.
  • 78:25 - 78:27
    Ovo jednostavno nije istina.
  • 78:27 - 78:30
    Američko ministarstvo za
    energiju priznalo je 2007. godine
  • 78:30 - 78:31
    da kada bi se u samo 3 od
  • 78:31 - 78:35
    ukupno 50 američkih drava
    iskoritavala energija vjetra
  • 78:35 - 78:40
    čitava nacija bi bila
    opskrbljena strujom.
  • 78:40 - 78:44
    Tu su i manje poznati izvori
    energije kao to su plima i valovi.
  • 78:44 - 78:48
    Energija plime se dobija
    od plime i oseke u oceanu.
  • 78:48 - 78:52
    Postavljanjem turbina koje bi hvatale
    kretanje vode generira se energija.
  • 78:52 - 78:56
    U Velikoj Britaniji su
    trenutno 42 raspoloiva mjesta.
  • 78:56 - 78:59
    Prognozirajući je da bi 34%
    ukupne energije u Velikoj
  • 78:59 - 79:02
    Britaniji moglo dolaziti
    od ovog tipa energije.
  • 79:04 - 79:08
    Snaga valova, koja crpi energiju od
  • 79:08 - 79:11
    povrinskog kretanja vode u oceanu,
  • 79:11 - 79:14
    se procjenjuje i do 80.000
    TW/h (teravat-sati) godinje.
  • 79:14 - 79:17
    To znači da se 50% svjetske
    potronje energije
  • 79:17 - 79:20
    moe pokriti samo od ovog izvora.
  • 79:22 - 79:24
    Vrlo je vano naglasiti da
  • 79:24 - 79:27
    energija plime, valova,
    sunca i vjetra
  • 79:27 - 79:31
    ne zahtijeva gotovo nikakvu prethodnu
    energiju radi iskoritavanja,
  • 79:31 - 79:36
    kao ugljen, nafta,
    biomasa, vodik i svi drugi.
  • 79:36 - 79:38
    U kombinaciji samo ova
    četiri izvora energije,
  • 79:38 - 79:41
    ukoliko se tehnoloki
    efikasno iskoriste,
  • 79:41 - 79:45
    mogli bi snabdijevati
    svijet energijom zauvijek.
  • 79:45 - 79:48
    Kada to kaemo, postoji
    jedan drugi izvor čiste
  • 79:48 - 79:51
    i obnovljive energije.
  • 79:51 - 79:54
    Geotermalna energija.
  • 79:54 - 79:57
    Geotermalna energija koristi
    tzv. toplinsko rudarstvo,
  • 79:57 - 80:00
    koje, jednostavnim
    procesima koritenja vode
  • 80:00 - 80:03
    moe generirati
    ogromne količine energije.
  • 80:03 - 80:08
    U 2006. godini MIT izvjetaj o
    geotermalnoj energiji govori
  • 80:08 - 80:12
    da je 13.000 ZJ (zetadula)
    trenutno dostupno u Zemlji
  • 80:12 - 80:15
    s mogućnoću da se
    2.000 ZJ moe s lakoćom
  • 80:15 - 80:18
    sprovesti u cijevi koristeći
    naprednu tehnologiju.
  • 80:18 - 80:22
    Ukupna potronja energije
    svih zemalja na planeti
  • 80:22 - 80:24
    je oko 0,5 ZJ godinje!
  • 80:24 - 80:28
    Znači da Zemlja moe biti opskrbljena
    energijom u narednih 4.000 godina
  • 80:28 - 80:31
    samo od ovog izvora!
  • 80:31 - 80:34
    I kada razumijemo da se
    Zemljina toplina generacijama
  • 80:34 - 80:37
    obnavlja, ovo je zaista
    neograničena energija.
  • 80:37 - 80:40
    Moe se koristiti zauvijek!
  • 80:40 - 80:42
    Ovi izvori energije su
    samo neki od čistih i
  • 80:42 - 80:45
    obnovljivih vidova energije
    koji su nam dostupni,
  • 80:45 - 80:48
    a kako vrijeme prolazi,
    pronalazit ćemo ih jo.
  • 80:48 - 80:51
    Veliko ostvarenje je da
    iskoristimo obilje ove energije
  • 80:51 - 80:54
    bez nepotrebnog zagađivanja
  • 80:54 - 80:59
    tradicionalnim metodama ili,
    u stvari, oznakama cijene.
  • 80:59 - 81:03
    A to je s transportom?
  • 81:03 - 81:06
    Preteni vidovi transporta u
    naem drutvu su avio i
  • 81:06 - 81:12
    auto promet, koji uglavnom
    trebaju fosilno gorivo.
  • 81:12 - 81:15
    U slučaju automobila, tehnologija
    baterije potrebne za napajanje
  • 81:15 - 81:18
    električnog auta za brzinu
    od preko 160 km/h, a
  • 81:18 - 81:21
    koja bi zahtjevala punjenje
    na svakih 320 km - postoji,
  • 81:21 - 81:24
    i postojala je godinama.
  • 81:24 - 81:27
    Međutim, zbog patenta baterije,
    koji kontrolira naftna industrija,
  • 81:27 - 81:30
    a koji limitira njihovu moć
    odravanja trinog udjela,
  • 81:30 - 81:33
    u kombinaciji s političkim pritiskom
    iz sfere energetske industrije,
  • 81:33 - 81:37
    pristupačnost i dostupnost
    ovih tehnologija su ograničene.
  • 81:37 - 81:40
    Apsolutno ne postoji nijedan
    razlog, osim čiste korumpirane
  • 81:40 - 81:43
    elje za profitom, da svako vozilo
    na svijetu ne bude električno
  • 81:43 - 81:48
    i sasvim čisto, bez ikakve
    potrebe za benzinom.
  • 81:49 - 81:52
    to se aviona tiče, vrijeme je da
    shvatimo da je ovaj način
  • 81:52 - 81:55
    putovanja neučinkovit, glomazan
  • 81:55 - 81:58
    spor i proizvodi previe zagađenja.
  • 81:58 - 82:01
    Ovo je mag-lev vlak.
  • 82:01 - 82:04
    Koristi magnete za pogon.
  • 82:04 - 82:07
    U potpunosti je ovisan
    o magnetnom polju
  • 82:07 - 82:10
    i zahtijeva manje od 2% energije koja
  • 82:10 - 82:13
    se koristi za avione.
    Vlak nema kotače,
  • 82:13 - 82:17
    tako da nita ne moe istroiti.
    Trenutna maksimalna brzina
  • 82:17 - 82:19
    verzije ove tehnologije,
  • 82:19 - 82:22
    koja se koristi u Japanu, je 582 km/h.
  • 82:22 - 82:26
    Međutim, ova verzija tehnologije
    je vrlo datirana.
  • 82:26 - 82:29
    Organizacija ET3 koja je vezana
    uz projekt Venus je uspostavila,
  • 82:29 - 82:36
    na cijevi zasnovan, mag-lev koji
    moe ići brzinom i do 6.400 km/h
  • 82:36 - 82:42
    u nepokretnoj cijevi bez trenja, koja
    moe biti iznad zemlje ili pod vodom.
  • 82:43 - 82:46
    Zamislite da putujete iz Los
    Angelesa za New York na ručak
  • 82:46 - 82:50
    ili iz Washingtona do
    Pekinga za dva sata.
  • 82:50 - 82:54
    Ovo je budućnost kontinentalnog
    i interkontinentalnog putovanja.
  • 82:54 - 83:00
    Brzo, čisto, s djelićem energije
    koju koristimo danas za iste potrebe.
  • 83:02 - 83:05
    Zapravo, zahvaljujući
    mag-lev tehnologiji,
  • 83:05 - 83:08
    naprednim akumulatorima
    i geotermalnoj energiji
  • 83:08 - 83:11
    nikada ne bi bilo potrebe za
    koritenjem fosilnih goriva.
  • 83:11 - 83:14
    I ovo moemo napraviti
    odmah, kad ne bi bili
  • 83:14 - 83:17
    sprječavani od strane
    paralizujuće profitne strukture.
  • 83:18 - 83:21
    Rad
  • 83:21 - 83:25
    Sada je Amerika naklonjena faizmu.
  • 83:25 - 83:28
    Naklonjena je zbog
    dominirajuće filozofije i
  • 83:28 - 83:31
    religije koja uzdie
    faistički način gledanja.
  • 83:33 - 83:38
    Američka industrija je u
    sutini faistička institucija.
  • 83:38 - 83:42
    Ukoliko to niste shvatili, za tren
    oka moete se probuditi u diktaturi.
  • 83:42 - 83:48
    Ugrađen nam je pojam
    potovanja prema poslu,
  • 83:48 - 83:50
    a ja to stvarno vidim
    kao plaćeno ropstvo.
  • 83:51 - 83:56
    Rođen si s uvjerenjem
    da ivi od svoga znoja.
  • 83:56 - 84:02
    To unazađuje ljude. Oslobađajući
    ljudi od napornih, ponavljajućih
  • 84:02 - 84:06
    poslova koji ih zaglupljuju,
    vi ih pljačkate.
  • 84:06 - 84:12
    U naem drutvu, drutvu koje koristi
    prirodne resurse, strojevi oslobađaju ljude.
  • 84:12 - 84:18
    Vidite, ne moemo zamisliti sve to, zato
    to nikada nismo ivjeli u takvom svijetu.
  • 84:18 - 84:22
    Automatika
  • 84:22 - 84:25
    Ako pogledamo nazad kroz
    povijest, vidimo vrlo jasan
  • 84:25 - 84:28
    standard u kome strojevi
    polako zamjenjuju ljude u radu.
  • 84:31 - 84:36
    Od nestanka lift-boya sve do potpuno
    automatiziranih tvornica automobila.
  • 84:36 - 84:42
    Činjenica je, kako se tehnologija razvija,
    potreba za ljudskim radom će nestajati.
  • 84:43 - 84:46
    Ovo stvara ozbiljan sukob,
    koji potvrđuje la monetarno
  • 84:46 - 84:49
    zasnovanog radnog sustava.
  • 84:51 - 84:54
    Jer, ljudsko zaposlenje
    je u direktnom sukobu
  • 84:54 - 84:56
    s tehnolokim razvojem.
  • 84:57 - 85:01
    Stoga imajući u vidu osnovni
    prioritet industrije za profitom,
  • 85:01 - 85:06
    ljudi će vremenom prestati raditi
    i strojevi će ih zamijenitii.
  • 85:06 - 85:08
    Kada tvornica zaposli strojeve
  • 85:08 - 85:11
    umjesto da skrati radno vrijeme,
  • 85:11 - 85:15
    Vi gubite posao i imate
    pravo na strah od strojeva.
  • 85:15 - 85:21
    U ekonomijama zasnovanim na visokim
    tehnologijama oprezno je reći
  • 85:21 - 85:26
    da oko 90% trenutnih zanimanja
    mogu obavljati strojevi,
  • 85:26 - 85:32
    oslobođajući ljude ropstva.
    Jer, to je poanta same tehnologije.
  • 85:33 - 85:38
    Vremenom, uz nano tehnologiju i druge
    visoko napredne oblike znanosti
  • 85:38 - 85:41
    ubrzo bi mogli vidjeti
    kako i sloene medicinske
  • 85:41 - 85:46
    procedure mogu jednako
    dobro obavljati i strojevi.
  • 85:46 - 85:51
    I temeljeno na uzorku s mnogo većim
    uspjehom nego to ljudi mogu uraditi danas.
  • 85:51 - 85:55
    Put je jasan, ali naa
    monetarno zasnovana ekonomija,
  • 85:55 - 85:59
    koja zahtijeva rad za
    plaću, blokira napredak.
  • 85:59 - 86:05
    Ljudima je posao potreban kako bi
    preivjeli. Ovaj sustav mora izumrijeti,
  • 86:05 - 86:08
    ili nikada nećemo biti
    slobodni kao ljudi i
  • 86:08 - 86:11
    tehnologija će trajno
    biti paralizirana.
  • 86:12 - 86:15
    Imamo strojeve koji
    pročićavaju kanalizaciju
  • 86:15 - 86:18
    i oslobađaju nas tog posla.
  • 86:18 - 86:23
    Dakle, gledajte na strojeve kao na
    produetak ljudskih mogućnosti.
  • 86:23 - 86:29
    Nadalje, mnogih zanimanja danas ne bi bilo
    u ekonomiji zasnovanoj na resursima,
  • 86:31 - 86:34
    kao, recimo, bilo to vezano za
  • 86:34 - 86:37
    upravljanje financijama,
    oglaavanje samog pravnog sustava.
  • 86:38 - 86:44
    Jer bez novca, većina dananjeg
    kriminala nikad se ne bi dogodila.
  • 86:44 - 86:48
    Gotovo sve forme kriminala su
    posljedica monetarnog sustava,
  • 86:48 - 86:54
    bilo direktno ili kroz nervozu
    zbog financijske nestaice.
  • 86:54 - 86:58
    Stoga bi i sami zakoni
    mogli konačno izumrijeti.
  • 86:58 - 87:03
    Umjesto stavljanja znaka "vozite
    paljivo, moguće proklizavanje"
  • 87:03 - 87:07
    postavite abraziv na autoputu
    tako da ne bude proklizavanja.
  • 87:07 - 87:09
    A kada pijana osoba vozi auto
  • 87:09 - 87:11
    i taj auto naveliko leluja
  • 87:11 - 87:13
    tu je malo njihalo
  • 87:13 - 87:17
    koje ga vraća na put
    i zaustavlja pored ceste.
  • 87:17 - 87:19
    Ne zakon. Rjeenje!
  • 87:19 - 87:22
    Ugradite radar i sonar u automobile
  • 87:22 - 87:23
    tako da ne moe doći do sudara.
  • 87:23 - 87:26
    Zakoni koje je čovjek
    stvorio su pokuaji
  • 87:26 - 87:28
    da se suočimo s
    trenutnim problemima,
  • 87:28 - 87:31
    a ne znajući kako ih rijeiti -
  • 87:31 - 87:33
    oni prave zakone.
  • 87:33 - 87:35
    U SAD-u, najprivatiziranijoj
  • 87:35 - 87:37
    kapitalističkoj zemlji na svijetu,
  • 87:37 - 87:39
    ne iznenađuje da ima
  • 87:39 - 87:42
    i najvie zatvorenika u zatvorima,
  • 87:42 - 87:45
    Njihov se broj povećava svake godine.
  • 87:45 - 87:48
    Statistički, većina njih je neobrazovana
  • 87:48 - 87:52
    i uglavnom potječe iz siromanih sredina.
  • 87:52 - 87:54
    Nasuprot propagandi,
  • 87:54 - 87:56
    postoje uvjeti sredine, koji ih
  • 87:56 - 87:59
    uvlače u kriminal i nasilničko ponaanje.
  • 87:59 - 88:04
    U svakom slučaju, drutvo gleda
    na drugi način ovu pojavu.
  • 88:04 - 88:08
    Pravni i kazneni sustav su samo primjeri
  • 88:08 - 88:11
    kako nae drutvo izbjegava proučiti
  • 88:11 - 88:13
    korijene ovakvog ponaanja.
  • 88:13 - 88:15
    Milijarde se potroe svake godine
  • 88:15 - 88:17
    na zatvore i policiju,
  • 88:17 - 88:19
    dok se samo dijelić toga troi na
  • 88:19 - 88:21
    programe za smanjenje siromatva,
  • 88:21 - 88:23
    to je temeljni faktor
  • 88:23 - 88:26
    ulaska u kriminal.
  • 88:26 - 88:29
    I, sve dok imamo ekonomski sustav,
  • 88:29 - 88:31
    koji preferira, i ustvari stvara
  • 88:31 - 88:37
    nestaicu i siromatvo,
    kriminal neće nestati.
  • 88:37 - 88:40
    Poticaj
  • 88:40 - 88:45
    Kada bi ljudi imali pristup
    neophodnim ivotnim stvarima
  • 88:45 - 88:50
    bez potčinjavanja, dugova,
    cjenkanja, trgovanja,
  • 88:50 - 88:53
    ponaali bi se potpuno drugačije.
  • 88:53 - 88:57
    elite sve ove stvari bez oznake cijene.
  • 88:57 - 89:00
    Dakle sada, nemate oznaku cijene.
  • 89:00 - 89:02
    to će motivirati ljude?
  • 89:02 - 89:04
    Kad čovjek dobija sve to poeli,
  • 89:04 - 89:06
    on se samo izleava na suncu.
  • 89:06 - 89:09
    Ovo je magla koju oni
    neprekidno stvaraju.
  • 89:09 - 89:12
    Ljudi u naoj kulturi
    su obučeni da vjeruju
  • 89:12 - 89:15
    da monetarni sustav stvara poticaj.
  • 89:15 - 89:18
    Ukoliko bi imali pristup svim
    stvarima, zato bi ita radili?
  • 89:20 - 89:21
    Izgubili bi poticaj.
  • 89:21 - 89:24
    Zato ste naučeni da
    podravate monetarni sustav.
  • 89:24 - 89:27
    Kada biste maknete novac
    iz čitavog scenarija,
  • 89:27 - 89:31
    onda bi dolo do različitih,
    vrlo različitih poticaja.
  • 89:31 - 89:34
    Kada ljudi imaju pristup
    svim potrebama za ivot,
  • 89:34 - 89:36
    poticaji bi se promijenili.
  • 89:36 - 89:39
    to je s mjesecom i zvijezdama?
  • 89:39 - 89:41
    Nastaju novi poticaji.
  • 89:41 - 89:44
    Ako slikate, i uivate u tome,
  • 89:44 - 89:48
    uivat ćete da sliku nekom
    poklonite, a ne da je prodate.
  • 89:48 - 89:50
    Obrazovanje
  • 89:53 - 89:55
    Mislim da većina obrazovnih
    sustava koje danas imamo
  • 89:55 - 90:00
    u sutini proizvode osobe za posao.
  • 90:00 - 90:03
    To je suavanje vidika.
    Oni ne gledaju iroko.
  • 90:03 - 90:05
    Ljudi malo znaju o drugim stvarima.
  • 90:05 - 90:08
    Ne vjerujem da moete naći
    ljude koji bi ili u rat,
  • 90:08 - 90:11
    ako znaju mnogo o mnogo čemu.
  • 90:11 - 90:14
    Mislim da je sadanje
    obrazovanje učenje napamet
  • 90:14 - 90:17
    i da ljudi nisu naučeni
    da rjeavaju probleme.
  • 90:17 - 90:22
    Nemaju alat - emotivno ili
    na osobnom polju -
  • 90:22 - 90:25
    kako bi mogli razmiljati kritički.
  • 90:25 - 90:28
    U ekonomiji zasnovanoj na resursima,
    obrazovanje bi bilo drugačije.
  • 90:28 - 90:32
    Najveća briga naeg
    drutva je mentalni razvoj.
  • 90:32 - 90:35
    Motivirati svaku osobu
  • 90:35 - 90:37
    do najvećeg potencijala.
  • 90:37 - 90:38
    Naa filozofija je
  • 90:38 - 90:41
    "to su ljudi pametniji,
    svijet je bogatiji",
  • 90:41 - 90:44
    jer svako moe doprinijeti drutvu.
  • 90:44 - 90:46
    to su vaa djeca pametnija
  • 90:46 - 90:48
    moj ivot će biti bolji.
  • 90:48 - 90:50
    Jer, oni će konstruktivno
    razvijati i doprinositi
  • 90:50 - 90:53
    ivotnoj sredini, a samim
    tim i naim ivotima.
  • 90:53 - 90:57
    Jer, sve to izmislimo unutar
    ekonomije zasnovane na resursima
  • 90:57 - 90:59
    primijenit će se u drutvu,
  • 90:59 - 91:02
    neće biti ničega to nas koči.
  • 91:02 - 91:04
    Civilizacija
  • 91:06 - 91:09
    Patriotizam, oruje, vojske, mornarice -
  • 91:09 - 91:11
    jer sve je to znak,
  • 91:11 - 91:13
    da jo uvijek nismo civilizirani.
  • 91:13 - 91:15
    Djeca će vas jednom pitati:
  • 91:15 - 91:19
    "Zar niste uočili neophodnost strojeva?"
  • 91:19 - 91:23
    "Tata, zar niste vidjeli da je rat
  • 91:23 - 91:25
    neizbjean kad stvarate neimatinu?"
  • 91:25 - 91:26
    Zar to nije očigledno?
  • 91:26 - 91:28
    Naravno, dijete će razumijeti
  • 91:28 - 91:31
    da su vai mozgovi
    - odgajani tek toliko da slue
  • 91:31 - 91:33
    uspostavljenim institucijama.
  • 91:33 - 91:36
    ivimo u odvratnom, bolesnom drutvu
  • 91:36 - 91:39
    o kome nećemo eljeti pisati knjige.
  • 91:39 - 91:43
    Jer, u njima će pisati da su velike
    nacije uzimale zemlju od malih nacija
  • 91:43 - 91:44
    koristeći silu i nasilje.
  • 91:44 - 91:47
    Imati ćete povijest u kojoj se govori
  • 91:47 - 91:49
    o korumpiranom ponaanju
  • 91:49 - 91:52
    sve do početka civiliziranog svijeta.
  • 91:52 - 91:54
    A to je kada sve
    nacije rade zajedno.
  • 91:54 - 91:56
    Ujedinjenje svijeta,
  • 91:56 - 92:00
    radeći za dobrobit svih ljudskih bića
  • 92:00 - 92:05
    gdje nitko neće biti sluga nikome.
  • 92:05 - 92:08
    Bez socijalnih slojeva,
  • 92:08 - 92:10
    bez obzira je li tehnički
  • 92:10 - 92:12
    ili bilo koji drugi elitizam,
  • 92:12 - 92:15
    iskorijenjen s lica Zemlje.
  • 92:15 - 92:19
    "Drava" ne čini nita,
    jer tu nema "drave".
  • 92:22 - 92:24
    Sustav koji ja zagovaram,
  • 92:24 - 92:28
    na resursima zasnovana globalna
    ekonomija nije savren,
  • 92:28 - 92:31
    nije puno bolji od ovog kojeg imamo.
  • 92:31 - 92:34
    Nikada nećemo dostići savrenstvo.
  • 92:42 - 92:45
    Moja zemlja je svijet...
  • 92:45 - 92:48
    i moja religija je dobra."
  • 92:48 - 92:50
    Thomas Paine
    - 1737-1809
  • 92:51 - 92:53
    Socijalne vrijednosti naeg drutva
  • 92:53 - 92:56
    koje se očituju u
    neprekidnom ratovanju,
  • 92:56 - 92:57
    korupciji,
  • 92:57 - 92:58
    tiranskim zakonima,
  • 92:58 - 92:59
    drutvenom raslojavanju,
  • 92:59 - 93:01
    beznačajnom praznovjerju,
  • 93:01 - 93:03
    unitavanju ivotne sredine,
  • 93:03 - 93:08
    i despotskoj, drutveno indiferentnoj,
    profitom orijentiranoj vladajućoj klasi
  • 93:09 - 93:12
    su, u osnovi, rezultat
    kolektivnog zanemarivanja
  • 93:12 - 93:16
    dva najosnovnija uvida koje
    ljudi imaju o realnosti.
  • 93:17 - 93:21
    Pojavni i simbiotski
    aspekti prirodnog zakona.
  • 93:22 - 93:24
    Pojavna priroda realnosti
  • 93:24 - 93:27
    je da će svi sustavi
    - bez obzira da li je znanje,
  • 93:27 - 93:32
    drutvo, tehnologija, filozofija,
    ili bilo koja drugo stvaralatvo -
  • 93:32 - 93:34
    kada se oslobode zabrane,
  • 93:34 - 93:37
    prolaziti kroz neprestane promjene.
  • 93:37 - 93:39
    Ono to danas smatramo
    običnim stvarima,
  • 93:39 - 93:43
    kao to su moderna
    komunikacija i transport,
  • 93:43 - 93:46
    bili bi nezamislivi
    u drevna vremena.
  • 93:46 - 93:49
    Isto tako, budućnost
    će imati tehnologiju,
  • 93:49 - 93:52
    ostvarenja, i socijalne strukture
  • 93:52 - 93:55
    koji su nedokučivi
    u dananje vrijeme.
  • 93:55 - 93:58
    Preli smo s alkemije na kemiju,
  • 93:58 - 94:01
    od geocentričnog
    svemira na heliocentrični,
  • 94:01 - 94:04
    od vjerovanja da demoni
    uzrokuju bolesti
  • 94:04 - 94:06
    do moderne medicine.
  • 94:06 - 94:09
    Taj razvoj ne pokazuje
    znakove kraja,
  • 94:09 - 94:12
    a svijest je ta koja nas povezuje
  • 94:12 - 94:14
    i vodika neprekidnom
  • 94:14 - 94:16
    rastu i napretku.
  • 94:17 - 94:20
    Statičko empirijsko
    znanje ne postoji,
  • 94:20 - 94:24
    već uvid u nastanak svih sustava
  • 94:24 - 94:26
    koje moramo prepoznati.
  • 94:27 - 94:31
    To znači da uvijek moramo biti
    otvoreni za nove informacije
  • 94:31 - 94:34
    čak i ako ugroavaju na trenutni
    sustav vjerovanja, pa prema tome,
  • 94:34 - 94:36
    i identitet.
  • 94:36 - 94:40
    Tuno, ali svijet to
    nije uspio prepoznati
  • 94:40 - 94:44
    i uspostavljene institucije
    nastavljaju paralizirati razvitak
  • 94:44 - 94:47
    čuvajući zastarjele
    drutvene strukture.
  • 94:47 - 94:51
    Istovremeno,ljudi trpe
    strah od promjena.
  • 94:51 - 94:54
    Za njihovo uvjetovanje
    pretpostavlja statički identitet,
  • 94:54 - 94:56
    a dovođenje u pitanje
    nečijeg sustava vjerovanja,
  • 94:56 - 95:00
    obično rezultira uvredom
    ili zastraivanjem.
  • 95:00 - 95:04
    Jer je "biti u krivu" pogreno
    povezano s neuspjehom.
  • 95:05 - 95:09
    U stvari, trebate slaviti ako
    vam se dokae da ste u krivu.
  • 95:09 - 95:13
    Jer, podići nekoga na
    viu razinu razumijevanja
  • 95:13 - 95:15
    je irenje svijesti.
  • 95:16 - 95:20
    Činjenica je, ne postoji neto tako
    pametno kao to je ljudsko biće,
  • 95:20 - 95:22
    jer je samo pitanje vremena kad će
  • 95:22 - 95:26
    njihove ideje biti nadograđene,
    promijenjene ili iskorijenjene.
  • 95:27 - 95:31
    I tendencija da se slijepo
    drite sustava vjerovanja
  • 95:31 - 95:35
    sklanjajući ga od novih informacija
    koje mogu dovesti do transformacije
  • 95:35 - 95:39
    je nita drugo do forma
    intelektualnog materijalizma.
  • 95:40 - 95:43
    Monetarni sustav stalno obnavlja
    ovaj materijalizam
  • 95:43 - 95:46
    ne samo svojim
    samoodravajućim strukturama,
  • 95:46 - 95:49
    već također i brojnim ljudima
  • 95:49 - 95:51
    koji su u njemu uvjetovani
  • 95:51 - 95:54
    i koji slijepo i neobazrivo
    uzdiu te strukture,
  • 95:54 - 95:58
    stoga postajući samoimenovani
    čuvari statusa quo.
  • 95:58 - 96:02
    Ovce kojima vie nije potreban
    pas ovčar da ih kontrolira.
  • 96:02 - 96:06
    Jer one kontroliraju jedna drugu
    izopćavajući one
  • 96:06 - 96:08
    koje se ne dre normi.
  • 96:08 - 96:10
    Ova tendencija odbijanja promjena
  • 96:10 - 96:12
    i uzdizanja postojećih institucija
  • 96:12 - 96:14
    zbog identiteta, udobnosti,
  • 96:14 - 96:16
    moći i profita
  • 96:16 - 96:18
    je potpuno neodriva,
  • 96:18 - 96:21
    jer će proizvesti samo
    daljnju neravnoteu,
  • 96:21 - 96:22
    podjelu,
  • 96:22 - 96:23
    iskrivljenost,
  • 96:23 - 96:24
    i sigurno,
  • 96:24 - 96:26
    unitenje.
  • 96:28 - 96:30
    Vrijeme je da se mijenjamo.
  • 96:31 - 96:32
    Od lovaca i skupljača
  • 96:32 - 96:34
    do poljoprivredne revolucije,
  • 96:34 - 96:36
    do industrijske revolucije,
  • 96:36 - 96:38
    uzorak je jasan.
  • 96:38 - 96:40
    Vrijeme je za novi drutveni sustav
  • 96:40 - 96:43
    koji odudara od shvaćanja
    koja imamo danas.
  • 96:45 - 96:47
    Monetarni sustav je proizvod
  • 96:47 - 96:48
    jednog vremena
  • 96:48 - 96:50
    gde je nestaica bila realnost.
  • 96:51 - 96:52
    Sada, u doba tehnologije,
  • 96:52 - 96:55
    to vie nije vano za drutvo.
  • 96:55 - 96:59
    Nestalo je s poremećenim
    ponaanjem koje ga manifestira.
  • 97:00 - 97:03
    Isto tako, dominirajući
    pogledi na svijet
  • 97:03 - 97:05
    kao to je teistička
    religija, djeluju s istom
  • 97:05 - 97:08
    drutvenom irelevantnoću.
  • 97:08 - 97:13
    Islam, krćanstvo, judeizam,
    hinduizam i sve druge religije
  • 97:13 - 97:17
    postoje kao barijere
    osobnom i drutvenom razvoju.
  • 97:17 - 97:21
    Jer svaka ovjekovječuje
    zatvoreni pogled na svijet.
  • 97:21 - 97:24
    A to u konačnici znači
    da njihovo prihvaćanje
  • 97:24 - 97:28
    jednostavno nije moguće
    u pojavnom univerzumu.
  • 97:30 - 97:35
    Ipak, religija je uspjela
    isključiti svijest o nastanku
  • 97:35 - 97:38
    ovoga usađivanjem psiholokog
    izobličenja vjere
  • 97:38 - 97:40
    među njene sljedbenike,
  • 97:40 - 97:43
    gdje se logika i nove
    informacije odbacuju
  • 97:43 - 97:46
    u korist uobičajenih
    zastarjelih vjerovanja.
  • 97:47 - 97:49
    Koncepcija boga,
  • 97:49 - 97:53
    je zapravo metoda
    objanjenja prirode stvari.
  • 97:53 - 97:56
    Nekada davno, ljudi
    nisu znali dovoljno
  • 97:56 - 97:58
    o tome kako se stvari događaju,
  • 97:58 - 98:00
    kako priroda funkcionira,
  • 98:00 - 98:03
    tako da su izmislili svoje male priče,
  • 98:03 - 98:07
    i stvorili boga po svom obliku.
  • 98:07 - 98:09
    Momak koji se naljuti
  • 98:09 - 98:11
    kada se ljudi ne ponaaju lijepo.
  • 98:11 - 98:14
    On stvara poplave, i potrese,
  • 98:14 - 98:17
    i oni kau da je to boje djelo.
  • 98:17 - 98:20
    Kratak osvrt na
    potisnutu povijest religije
  • 98:20 - 98:23
    otkriva da su čak osnovni mitovi
  • 98:23 - 98:27
    pojavni vrhunci razvijeni pod
    raznim utjecajima tijekom vremena.
  • 98:27 - 98:31
    Npr, bitna doktrina
    krćanske vjere
  • 98:31 - 98:33
    je smrt i uskrsnuće Krista.
  • 98:33 - 98:37
    Ovaj pojam je toliko vaan
    da sama Biblija ističe
  • 98:37 - 98:40
    "i ako Krist se ne uzdigne
    onda je nae propovijedanje
  • 98:40 - 98:43
    uzaludno i tvoja vjera
    je također uzaludna."
  • 98:45 - 98:48
    Ipak vrlo je teko uzimati
    ovo doslovno,
  • 98:48 - 98:51
    jer ne samo da nema
    dokaza da se ovaj
  • 98:51 - 98:54
    natprirodni događaj
    dogodio u svjetovnoj povijesti,
  • 98:54 - 98:57
    već saznanje o ogromnom broju
    spasitelja prije Krista,
  • 98:57 - 99:00
    koji su također umrli i uskrsli,
  • 99:00 - 99:04
    automatski svrstava
    ovu priču u mitologiju.
  • 99:05 - 99:06
    Stari crkveni likovi,
  • 99:06 - 99:07
    kao to je bio Tortullian,
  • 99:07 - 99:09
    preli su velike daljine
    kako bi raskinuli
  • 99:09 - 99:11
    svaku povezanost s tim događajem,
  • 99:11 - 99:15
    čak tvrdeći da je sam
    vrag iscenirao slične događaje.
  • 99:15 - 99:17
    Konstatirajući u drugom stoljeću:
  • 99:17 - 99:20
    "Vrag, čiji je posao da okrene istinu,
  • 99:20 - 99:23
    oponaa točne okolnosti
    Boanskih sakramenata.
  • 99:23 - 99:27
    On krsti svoje vjernike i
    obećava oprotaj grijeha...
  • 99:27 - 99:32
    on slavi prinoenje kruha,
    i donosi simbol uskrsnuća.
  • 99:32 - 99:36
    Neka nam, dakle obznane
    lukavstvo vraga,
  • 99:36 - 99:39
    koji je kopirao
    određene boanske stvari."
  • 99:40 - 99:42
    Ono to je uistinu tuno, međutim,
  • 99:42 - 99:45
    jeste da, kada odbacimo ideju
    da su priče iz krćanstva,
  • 99:45 - 99:48
    judeizma, islama i
    svih ostalih religija
  • 99:48 - 99:50
    doslovna povijest,
  • 99:50 - 99:53
    i prihvatimo ih takve kakve jesu,
  • 99:53 - 99:58
    čista alegorija proistekla
    iz mnogih vjerovanja,
  • 99:58 - 100:01
    vidjet ćemo da sve religije
    dijele istu nit.
  • 100:01 - 100:04
    To je ujedinjujući imperativ
  • 100:04 - 100:07
    koji se mora priznati i potovati.
  • 100:09 - 100:12
    Religiozna uvjerenja su uzrokovala
    mnogo vie podjela i sukoba
  • 100:12 - 100:14
    nego bilo koja druga ideologija.
  • 100:14 - 100:19
    Samo krćanstvo ima preko
    34.000 različitih podgrupa.
  • 100:20 - 100:23
    Biblija je predmet tumačenja.
  • 100:23 - 100:25
    Kada je čitate, kaete
  • 100:25 - 100:29
    "Mislim da je Isus mislio
    ovo, mislim da je Job mislio to.
  • 100:29 - 100:31
    Oh, ne! Mislio je ovo."
  • 100:31 - 100:35
    Tako da imate luterance,
    adventiste sedmog dana, katolike,
  • 100:35 - 100:39
    a crkva koja je podijeljena
    uopće nije crkva.
  • 100:45 - 100:48
    I trenutak podjele,
  • 100:48 - 100:51
    koja je zatitni znak
    svih teističkih religija
  • 100:51 - 100:54
    dovodi nas do naeg drugog
    neuspjeha u osvjećavanju.
  • 100:54 - 100:56
    Lana pretpostavka razdvajanja
  • 100:56 - 101:01
    putem odbijanja odnosa
    simbioze u ivotu.
  • 101:02 - 101:06
    Uz shvatanje da su svi
    prirodni sustavi pojavni
  • 101:06 - 101:10
    u kojima se sve konstantno razvija,
  • 101:10 - 101:12
    mijenja, pa i iskorijenjuje;
  • 101:12 - 101:16
    moramo shvatiti da su
    svi sustavi, u stvari,
  • 101:16 - 101:21
    izmiljeni dijelići, da
    bi se imalo o čemu pričati.
  • 101:21 - 101:25
    Jer, ne postoji tako neto
    poput "nezavisnosti" u prirodi.
  • 101:25 - 101:30
    Čitava priroda je "ujedinjeni
    sustav uzajamnih promjena",
  • 101:30 - 101:35
    svaka kao uzrok i kao reakcija, i
    postoji samo kao ujedinjena cjelina.
  • 101:36 - 101:39
    Ne vidite utikač za
    spajanje na okoli,
  • 101:39 - 101:43
    tako da izgleda kao da smo
    slobodni...lutajući okolo.
  • 101:43 - 101:46
    Ako nestane kisik,
    trenutno ćemo umrijeti.
  • 101:46 - 101:48
    Oduzmite biljki ivot, mi umiremo.
  • 101:48 - 101:51
    Dok bez sunca, sve biljke umiru.
  • 101:51 - 101:53
    Jer smo svi povezani.
  • 101:53 - 101:56
    Moramo voditi računa o cjelini.
  • 101:56 - 101:58
    Nije samo u pitanju
    ljudsko iskustvo na planetu,
  • 101:58 - 102:00
    ovo je cjelokupno iskustvo.
  • 102:00 - 102:02
    I mi znamo da bez biljaka i
    ivotinja ne moemo opstati.
  • 102:02 - 102:05
    Znamo da ne moemo opstati
    bez 4 elementa, znate.
  • 102:05 - 102:09
    I, kada ćemo zaista sve
    to početi uzimati u obzir?
  • 102:09 - 102:11
    Radi se o tome da budete uspjeni.
  • 102:11 - 102:15
    Uspjeh zavisi od toga koliko dobro
    se odnosimo prema svemu oko nas.
  • 102:16 - 102:18
    Vrlo sam svjestan
    činjenice da se moj unuk
  • 102:18 - 102:20
    ne moe nadati
  • 102:20 - 102:22
    da će naslijediti odriv,
  • 102:22 - 102:24
    miran, stabilan,
    socijalno pravedan svijet
  • 102:24 - 102:27
    ukoliko svako dijete
    danas ne odraste u
  • 102:27 - 102:31
    Etiopiji, Indoneziji,
    Boliviji, Palestini, Izraelu,
  • 102:31 - 102:34
    s istim očekivanjima.
  • 102:34 - 102:37
    Morate se brinuti
    o čitavoj zajednici
  • 102:37 - 102:39
    ili ćete imati ozbiljnih problema.
  • 102:39 - 102:43
    I sada moramo vidjeti da je
    cijeli svijet jedna zajednica.
  • 102:43 - 102:46
    I da svi mi moramo
    brinuti jedni o drugima.
  • 102:46 - 102:48
    A to nije samo
    zajednica ljudskih bića,
  • 102:48 - 102:51
    već zajednica biljaka
    i ivotinja i elemenata.
  • 102:51 - 102:54
    I mi to moramo shvatiti.
  • 102:54 - 102:56
    To je ono to će nam
    donijeti radost
  • 102:56 - 102:57
    i zadovoljstvo.
  • 102:57 - 102:59
    To je ono to nedostaje
    naim ivotima danas.
  • 102:59 - 103:01
    Moemo to nazivati duhovnoću,
  • 103:01 - 103:03
    ali činjenica je
  • 103:03 - 103:07
    da radost dolazi iz tog
    blaenstva povezanosti.
  • 103:07 - 103:08
    To je na boji duh.
  • 103:08 - 103:14
    To je ta naa strana koju stvarno
    osjećamo duboko u nama samima.
  • 103:14 - 103:18
    To je divan prelijep osjećaj, i
    shvatit ćete kad ga osjetite.
  • 103:18 - 103:22
    Ne dobijate ga novcem,
    to dobijate povezanoću.
  • 103:22 - 103:25
    "Pa ako to nije opasnost
    za ovu zemlju.
  • 103:26 - 103:29
    Kako ćemo nastaviti
    graditi nuklearno oruje,
  • 103:29 - 103:31
    znate na to mislim?
  • 103:31 - 103:33
    to će se dogoditi
    s industrijom oruja
  • 103:33 - 103:36
    kada shvatimo da smo svi jedno?
  • 103:37 - 103:39
    To će sjebati ekonomiju.
  • 103:39 - 103:45
    Ekonomiju, koja je ionako la.
  • 103:50 - 103:52
    ...to bi moglo biti stvarno neprijatno.
  • 103:52 - 103:55
    Vidjeti ćete kako se vlada lomi...
  • 103:57 - 104:00
    pri pomisli na ideju
    bezuvjetne ljubavi."
  • 104:02 - 104:04
    "Ja vjerujem da će
    nenaoruana istina i
  • 104:04 - 104:06
    bezuvjetna ljubav imati
    zadnju riječ u stvarnosti".
  • 104:06 - 104:09
    Dr. Martin Luther King Jr.
    - 1929-1968
  • 104:12 - 104:16
    Jednom, kada budemo razumijeli da
    cjelokupnost naeg osobnog postojanja
  • 104:16 - 104:18
    u potpunosti ovisi
  • 104:18 - 104:21
    od cjelokupnosti svega
    ostalog u svijetu,
  • 104:21 - 104:26
    potpuno ćemo razumijeti
    značenje bezuvjetne ljubavi.
  • 104:26 - 104:30
    Jer, ljubav je nastavljanje,
    gledati sve kao sebe
  • 104:30 - 104:34
    i sebe kao sve,
    ne smije biti uvjetovano,
  • 104:34 - 104:37
    činjenica je da smo mi svi jedno.
  • 104:37 - 104:39
    Ako je istina da smo
    svi iz sredita zvijezde
  • 104:39 - 104:41
    da je svaki na atom
    iz sredita zvijezde,
  • 104:41 - 104:43
    onda to znači da smo svi isti.
  • 104:43 - 104:46
    Čak su i strojevi za
    Coca-Colu i pikavac na ulici
  • 104:46 - 104:48
    napravljeni od atoma
    koji potiču sa zvijezde.
  • 104:48 - 104:50
    Sve je to reciklirano tisuće puta,
  • 104:50 - 104:51
    ba kao vi i ja.
  • 104:51 - 104:55
    Prema tome, samo sam ja vani.
  • 104:55 - 104:59
    Pa, onda čega se treba bojati?
    to je to čemu treba utjeha?
  • 104:59 - 105:02
    Nita. Nemamo se čega
    bojati, jer sve smo to mi.
  • 105:02 - 105:05
    Problem je u tome to su
    nas pri rođenju razdvojili
  • 105:05 - 105:08
    i dali nam imena i identitet,
    individualizirali nas.
  • 105:08 - 105:11
    Bili smo odvojeni jedni od drugih,
    i to religije iskoritavaju.
  • 105:11 - 105:14
    Ljudi čeznu za tim da
    ponovo budu dio te cjeline.
  • 105:14 - 105:18
    Ali oni to iskoritavaju. Nazivaju
    to bogom, kau da on ima pravila
  • 105:18 - 105:20
    i mislim da je to okrutno.
  • 105:20 - 105:22
    Mislim da to moete
    uraditi bez religije.
  • 105:22 - 105:25
    "Kada bi jedan vanzemaljac
    proučavao razlike među ljudima,
  • 105:25 - 105:28
    zaključio bi da su besmislene
    u usporedbi sa sličnostima.
  • 105:28 - 105:32
    Nai ivoti, prolost i budućnost
    vezani su za sunce, mjesec i zvijezde...
  • 105:32 - 105:35
    Mi ljudi smo vidjeli da
    je atom taj koji čini svu
  • 105:35 - 105:37
    nau prirodu i sile koje
    su napravile ovo djelo...
  • 105:37 - 105:40
    I mi, koji utjelovljujemo
    lokalne oči i ui i misli i
  • 105:40 - 105:43
    osjećanja svemira, počeli smo
    najzad istraivati nae porijeklo...
  • 105:43 - 105:47
    materija koja čini zvijezde, organizirani
    skup milijardi i milijardi atoma,
  • 105:47 - 105:50
    promatrajući prirodnu evoluciju,
    prateći taj dugačak
  • 105:50 - 105:52
    put od kojeg je stigla do
    svijesti ovdje na planetu Zemlji...
  • 105:52 - 105:55
    Mi smo odani vrstama i planeti.
    Mi govorimo za Zemlju.
  • 105:55 - 105:57
    Naa obavza da opstanemo i cvijetamo,
    nije dug samo prema sebi
  • 105:57 - 106:02
    već i tom ogromnom i starom svemiru
    na kome smo proljeće.
  • 106:02 - 106:06
    Mi smo jedna vrsta. Mi smo zvjezdana
    materija koja anje svijetlost.
  • 106:06 - 106:08
    Carl Sagan
    - 1934-1996
  • 106:10 - 106:12
    Vrijeme je da proglasimo jedinstvo,
  • 106:12 - 106:15
    nai staromodni socijalni
    sustavi su se raspali,
  • 106:15 - 106:18
    i da zajedno stvaramo odrivo,
  • 106:18 - 106:21
    globalno drutvo, u
    kome se o svakome brine
  • 106:21 - 106:23
    i svako je uistinu slobodan.
  • 106:24 - 106:26
    Tvoja osobna uvjerenja,
    kakva god da jesu,
  • 106:26 - 106:30
    su besmislena kada se
    radi o ivotnim potrebama.
  • 106:30 - 106:32
    Svako ljudsko biće rodi se golo,
  • 106:32 - 106:35
    i treba mu toplina,
    hrana, voda, sklonite.
  • 106:35 - 106:37
    Sve ostalo je sporedno.
  • 106:37 - 106:40
    Stoga je najvanije pitanje
  • 106:40 - 106:44
    kako pametno raspolagati
    Zemljinim resursima.
  • 106:44 - 106:47
    To nikada neće biti postignuto
    u monetarnom sustavu,
  • 106:47 - 106:50
    jer tenja za profitom je
    tenja za osobnim interesom
  • 106:50 - 106:53
    i zato je neravnotea neizbjena.
  • 106:54 - 106:57
    Istovremeno, političari su beskorisni.
  • 106:57 - 107:02
    Jer nai pravi ivotni problemi
    su tehnički, ne politički.
  • 107:02 - 107:05
    Zatim, ideologije koje
    razdvajaju čovječanstvo,
  • 107:05 - 107:06
    kao to je religija,
  • 107:06 - 107:09
    imaju veliki odraz i
    utjecaj na zajednicu
  • 107:09 - 107:13
    u odnosu na njihovu vrijednost,
    svrhu, i drutvenu vanost.
  • 107:13 - 107:16
    Srećom, vremenom, religija će
    nestati jer je materijalizirana
  • 107:16 - 107:18
    i zasnovana na praznovjerju,
  • 107:18 - 107:22
    i preseliti se u neko
    korisno polje filozofije.
  • 107:22 - 107:25
    Činjenica je, dananje
    drutvo je nazadno,
  • 107:25 - 107:29
    s političarima koji konstantno
    pričaju o sigurnosti i obrani
  • 107:29 - 107:33
    umjesto o stvaranju,
    ujedinjenju i napretku.
  • 107:33 - 107:38
    Samo SAD trenutno troi 500
    milijardi dolara godinje na obranu,
  • 107:38 - 107:40
    to bi bilo dovoljno da
    se svaki srednjokolac
  • 107:40 - 107:43
    u SAD-u poalje na
    četvorogodinje studije.
  • 107:44 - 107:46
    1940.godine projekt Manhattan
  • 107:46 - 107:50
    proizveo je prvo oruje
    za masovno unitenje.
  • 107:50 - 107:56
    Ovaj projekt zapoljavao je 130.000
    ljudi, uz ogromne financijske izdatke.
  • 107:56 - 108:00
    Zamislite kakav bi na ivot danas
    izgledao da je ta grupa znanstvenika,
  • 108:00 - 108:03
    umjesto rada na načinu
    ubijanja ljudi,
  • 108:03 - 108:08
    radila na tome da stvori
    samoodrivi svijet pun izobilja.
  • 108:08 - 108:12
    ivot bi danas izgledao puno
    drugačije da je to bio njihov cilj.
  • 108:14 - 108:17
    Umjesto oruja masovnog unitenja,
  • 108:17 - 108:21
    vrijeme je da oslobodimo
    neto mnogo snanije.
  • 108:21 - 108:25
    Oruje masovne kreacije.
  • 108:25 - 108:29
    Nae istinsko boanstvo je naa
    sposobnost da stvaramo.
  • 108:29 - 108:33
    I naoruani razumijevanjem u
    simbioznu povezanost ivota,
  • 108:33 - 108:37
    dok smo vođeni pojavnom
    prirodom stvarnosti,
  • 108:37 - 108:40
    ne postoji nita to ne
    moemo napraviti ili postići.
  • 108:42 - 108:44
    Naravno, nailazimo na velike prepreke
  • 108:44 - 108:47
    u obliku postojećih struktura moći
  • 108:47 - 108:49
    koje odbijaju promjene.
  • 108:49 - 108:52
    U srcu tih struktura
    je monetarni sustav.
  • 108:52 - 108:54
    Kao to smo objasnili
    ranije, politika pričuva
  • 108:54 - 108:57
    je forma ropstva kroz dug, gdje
  • 108:57 - 109:01
    je bukvalno nemoguće
    postojanje slobodnog drutva.
  • 109:01 - 109:04
    Umjesto toga, slobodno trite
    kapitalizma u obliku slobodne trgovine,
  • 109:04 - 109:08
    koristi dug da utamniči
    svijet i manipulira zemljama
  • 109:08 - 109:12
    koje postaju sluge velikog
    biznisa i političkih moćnika.
  • 109:12 - 109:15
    Pored ovog očiglednog nemorala,
  • 109:15 - 109:17
    taj sustav je zasnovan na konkurenciji,
  • 109:17 - 109:20
    koja trenutno unitava mogućnost
  • 109:20 - 109:23
    suradnje na irem
    planu za opće dobro.
  • 109:23 - 109:28
    Dakle, paralizirajući svaki pokuaj
    stvaranja globalne samoodrivosti.
  • 109:29 - 109:33
    Ove financijske i korporacijske
    strukture su sada zastarjele
  • 109:33 - 109:35
    i one moraju biti nadmaene.
  • 109:37 - 109:40
    Naravno, ne moemo biti
    naivni toliko da pomislimo
  • 109:40 - 109:42
    da će biznis i financijska
    elita dozvoliti ovu ideju
  • 109:42 - 109:44
    jer će izgubiti moć i kontrolu.
  • 109:44 - 109:47
    Stoga, mora biti poduzeta miroljubiva
    i izuzetna strateka akcija.
  • 109:48 - 109:51
    Najmoćniji tijek akcije je jednostavan.
  • 109:51 - 109:54
    Moramo promijeniti
    svoje ponaanje kako bi
  • 109:54 - 109:57
    natjerali strukture moći
    da se priklone volji građana.
  • 109:58 - 110:01
    MORAMO PRESTATI PODRAVATI SUSTAV.
  • 110:02 - 110:04
    Jedini način na koji će se
    establishment promijeniti
  • 110:04 - 110:07
    je nae odbijanje da sudjelujemo,
  • 110:07 - 110:09
    konstantno objavljujući beskrajne
  • 110:09 - 110:11
    napukline i korupciju.
  • 110:12 - 110:14
    Oni neće odustati od monetarnog sustava,
  • 110:14 - 110:18
    samo zato to mi
    preporučujemo na plan.
  • 110:18 - 110:20
    Sustav mora pasti,
  • 110:20 - 110:25
    i ljudi trebaju prestati vjerovati
    u svoje izabrane vođe.
  • 110:25 - 110:27
    Glavni trenutak u preokretu bit će
  • 110:27 - 110:32
    ako se projekt Venus ponudi
    kao glavna alternativa.
  • 110:32 - 110:35
    Ako ne, bojim se posljedica.
  • 110:35 - 110:40
    Trendovi pokazuju da nae
    zemlje srljaju u stečaj.
  • 110:40 - 110:46
    Vjerojatno će se naa zemlja
    pomaknuti k vojnoj diktaturi
  • 110:46 - 110:50
    kako bi spriječila nemire
    i kompletni drutveni slom.
  • 110:50 - 110:52
    Jednom kada SAD bude slomljen,
  • 110:52 - 110:55
    sve druge kulture će
    proći sličan proces.
  • 110:56 - 110:59
    Trenutno, svjetski
    financijski sustav je na rubu
  • 110:59 - 111:02
    kolapsa zbog vlastitih nedostataka.
  • 111:02 - 111:05
    Monetarna kontrola
    objavila je 2003.godine
  • 111:05 - 111:08
    da kamatu američkog nacionalnog duga
  • 111:08 - 111:11
    nećemo moći isplatiti
    u roku manjem od 10 godina.
  • 111:11 - 111:15
    Ovo teoretski znači totalni
    stečaj američke ekonomije,
  • 111:15 - 111:18
    a posljedice toga po ostatak
    svijeta su neizmjerne.
  • 111:18 - 111:20
    Monetarni sustav
  • 111:20 - 111:23
    je dostigao svoje teoretske
    granice proirenja
  • 111:23 - 111:27
    i propusti bankarskog sustava
    koje vidite samo su početak.
  • 111:27 - 111:30
    Zato inflacija raste do neba,
  • 111:30 - 111:32
    nai dugovi su dostigli
    rekordne razine,
  • 111:32 - 111:35
    a vlada i FED stvaraju
    novi krvavi novac kako bi
  • 111:35 - 111:37
    spasili korumpirani sustav.
  • 111:37 - 111:39
    Jer jedini način da
    odrite banke u ivotu
  • 111:39 - 111:40
    je da stvorite jo novca.
  • 111:40 - 111:42
    Jedini način da stvorite jo novca
  • 111:42 - 111:45
    je da stvorite jo veći
    dug i veću inflaciju.
  • 111:45 - 111:48
    Jednostavno je pitanje vremena
    prije nego se stvari preokrenu
  • 111:48 - 111:50
    i svi prestanu
    uzimati nove posudbe
  • 111:50 - 111:53
    dok će "prirodno stanje"
    rasti kako ljudi
  • 111:53 - 111:55
    ne budu mogli plaćati
    svoje postojeće posudbe.
  • 111:55 - 111:57
    Zatim će ekspanzija novca stati,
  • 111:57 - 111:59
    počet će se događati
  • 111:59 - 112:01
    neviđena kontrakcija (stezanje),
  • 112:01 - 112:05
    privodeći kraju ovu
    stoljetnu piramidalnu emu.
  • 112:05 - 112:07
    Ovo je već počelo.
  • 112:08 - 112:11
    Zato, trebamo razotkriti taj
    financijski neuspjeh i pokazati
  • 112:11 - 112:14
    to je to, koristeći njegove
    slabosti kao nae prednosti.
  • 112:14 - 112:16
    Evo nekih prijedloga. Prvo:
  • 112:16 - 112:18
    Razotkrijte bankarske prijevare.
  • 112:18 - 112:22
    CitiBank, JP Morgan
    Chase, i Bank of America
  • 112:22 - 112:26
    su najmoćniji kontrolori u
    korumpiranom sustavu FED-a.
  • 112:26 - 112:30
    Vrijeme je za bojkot ovih institucija.
  • 112:30 - 112:33
    Ukoliko imate račun ili kreditnu
    karticu u bilo kojoj od tih banaka
  • 112:33 - 112:35
    premjestite novac u drugu banku.
  • 112:35 - 112:39
    Ukoliko imate hipoteku,
    prebacite je kod druge banke.
  • 112:39 - 112:41
    Ukoliko posjedujete njihove
    obveznice, prodajte ih.
  • 112:41 - 112:43
    Ukoliko radite za njih, dajte otkaz.
  • 112:43 - 112:45
    Ove geste će izraziti prijezir
  • 112:45 - 112:48
    jer prava moć iza
    privatnih bankarskih kartela
  • 112:48 - 112:50
    lei u Federalnim pričuvama.
  • 112:50 - 112:55
    I irite svijest o prijevari
    u samom bankarskom sustavu.
  • 112:55 - 112:57
    Drugo: Isključite TV
    i ne gledajte vijesti.
  • 112:57 - 112:59
    Posjetite sajtove nezavisnih
    agencija na internetu
  • 112:59 - 113:02
    i saznajte informacije
    koje su vam potrebne.
  • 113:02 - 113:07
    CNN, NBC, ABC, FOX, i svi drugi
  • 113:07 - 113:11
    prenose vijesti koje su filtrirane
    kako bi odrale status quo.
  • 113:11 - 113:15
    Samo 4 korporacije posjeduju
    sve najvanije medijske kuće,
  • 113:15 - 113:17
    a objektivno informiranje
    je, stoga, nemoguće.
  • 113:17 - 113:20
    Prava ljepota interneta je u tome
  • 113:20 - 113:22
    to je establishment
    počeo gubiti kontrolu
  • 113:22 - 113:25
    zbog slobode kretanja informacija.
  • 113:25 - 113:27
    Moramo zatiti internet u svako doba,
  • 113:27 - 113:30
    jer je sada na istinski spasitelj.
  • 113:31 - 113:32
    Treće:
  • 113:32 - 113:34
    Nemojte nikada dozvoliti sebi,
  • 113:34 - 113:40
    vaoj obitelji, ili bilo kome
    koga poznajete, da pristupi vojsci.
  • 113:41 - 113:44
    Vojska je izlina institucija
  • 113:44 - 113:47
    koja se koristi isključivo
    za odranje establishmenta
  • 113:47 - 113:49
    koji nije vie vaan.
  • 113:49 - 113:52
    Američki vojnici u Iraku
    rade za američke korporacije,
  • 113:52 - 113:54
    ne za narod.
  • 113:54 - 113:57
    Propaganda nas primorava da vjerujemo
    da je rat neto to je prirodno
  • 113:57 - 114:00
    i da je vojska časna institucija.
  • 114:00 - 114:01
    Pa ako je rat prirodna stvar,
  • 114:01 - 114:06
    zato se dnevno događa 18
    samoubojstava američkih veterana
  • 114:06 - 114:09
    koji pate od posttraumatskog
    stresnog poremećaja.
  • 114:09 - 114:12
    Ukoliko su nai ljudi i
    ene u vojsci toliko potovani,
  • 114:12 - 114:18
    zato su 25% od američkih
    beskućnika upravo veterani?
  • 114:18 - 114:19
    Četvrto:
  • 114:19 - 114:22
    Prestanite podravati
    energetske kompanije.
  • 114:22 - 114:24
    Ukoliko ivite u odvojenoj kući,
  • 114:24 - 114:25
    skinite se s mree.
  • 114:25 - 114:28
    Preispitajte sve mogućnosti kako
    da va dom postane samoodriv
  • 114:28 - 114:30
    koristeći čiste izvore energije.
  • 114:30 - 114:33
    Sunce, vjetar...i svi
    drugi obnovljivi oblici energije
  • 114:33 - 114:36
    su sada realno dostupni
  • 114:36 - 114:39
    i s obzirom da poskupljenju sadanjih
    izvora energije nema kraja,
  • 114:39 - 114:43
    to će vremenom biti
    jeftinija investicija.
  • 114:43 - 114:45
    Ako vozite, uzmite
    najmanji mogući auto
  • 114:45 - 114:48
    i koristite to je moguće
    vie tehnologije konverzije
  • 114:48 - 114:51
    koje omogućuju da auto postane hibrid,
  • 114:51 - 114:55
    električni auto, ili auto koji koristi
    sve osim sadanjih fosilnih goriva.
  • 114:56 - 114:57
    Peto:
  • 114:57 - 114:59
    Odbacite politički sustav.
  • 114:59 - 115:03
    Iluzija demokracije je
    uvreda za nau inteligenciju.
  • 115:03 - 115:07
    U monetarnom sustavu, ne postoji
    neto kao istinska demokracija,
  • 115:07 - 115:09
    i nikada nije ni postojala.
  • 115:09 - 115:14
    Imamo dvije političke partije u
    vlasnitvu istih korporacijskih lobista.
  • 115:14 - 115:17
    Oni su postavljeni na te
    pozicije voljom tih korporacija,
  • 115:17 - 115:21
    s popularnoću koja je umjetno
    stvorena kroz njihove medije.
  • 115:21 - 115:23
    U sustavu inherentne korupcije
  • 115:23 - 115:26
    promjena osoblja svakih par godina
  • 115:26 - 115:28
    ima vrlo malu vanost.
  • 115:28 - 115:31
    Umjesto to se pretvarate da
    politička igra ima istinski značaj
  • 115:31 - 115:35
    usmjerite svoju energiju na to kako
    da nadmaite ovaj neuspjeli sustav.
  • 115:37 - 115:38
    I esto:
  • 115:38 - 115:40
    Pridruite se pokretu,
  • 115:40 - 115:43
    posjetite sajt
    www.thezeitgeistmovement.com
  • 115:43 - 115:46
    i pomozite nam da stvorimo najveći
    masovni pokret drutvenih promjena
  • 115:46 - 115:48
    koji je svijet ikada vidio.
  • 115:48 - 115:51
    Moramo pokrenuti i obrazovati ljude
  • 115:51 - 115:54
    o inherentnoj korupciji naeg
    trenutnog svjetskog sustava,
  • 115:54 - 115:58
    uz jedino pravo odrivo rjeenje,
  • 115:58 - 116:01
    obznanjujući da su svi
    prirodni resursi na planetu
  • 116:01 - 116:04
    zajednička batina svih ljudi,
  • 116:04 - 116:08
    informirajući svakoga o
    pravom stanju tehnologije
  • 116:08 - 116:13
    i kako svi moemo biti slobodni ako
    svijet radi zajedno, umjesto to ratuje.
  • 116:13 - 116:15
    Izbor lei na vama.
  • 116:15 - 116:18
    Moete nastaviti robovati
    financijskom sustavu
  • 116:18 - 116:22
    i promatrati trajne ratove,
    depresije i nepravde irom svijeta,
  • 116:22 - 116:25
    tjeeći se uzaludnom zabavom
  • 116:25 - 116:27
    i materijalističkim smećem,
  • 116:27 - 116:32
    ili se moete usmjeriti ka pravoj,
    smislenoj, trajnoj, cjelokupnoj promjeni
  • 116:32 - 116:36
    koja ima realne anse za odranjem
  • 116:36 - 116:40
    i oslobodi sve ljude
    bez iznimke.
  • 116:41 - 116:45
    Ali na kraju, najvanija promjena
  • 116:45 - 116:48
    mora se dogoditi u vama.
  • 116:48 - 116:52
    Prava revolucija je revolucija svijesti,
  • 116:52 - 116:56
    i svako od nas prvo mora eliminirati
  • 116:56 - 116:58
    taj "zvuk" podjele i materijalizma
  • 116:58 - 117:02
    kojim smo bili uvjetovani da
    vjerujemo da je to istina;
  • 117:02 - 117:05
    da sebe otkrijemo,
    osnaimo i dovedemo u red,
  • 117:05 - 117:08
    sa signalom koji dolazi
    od nae istinske
  • 117:08 - 117:10
    empirijske jedinstvenosti.
  • 117:12 - 117:14
    To je na vama.
  • 117:16 - 117:21
    "Ono to pokuavamo kroz sve
    ove diskusije i govore
  • 117:21 - 117:24
    je da shvatimo da ukoliko ne moemo
  • 117:24 - 117:27
    stvoriti tu radikalnu
    promjenu u ljudskom umu...
  • 117:29 - 117:32
    Ne prihvaćaj stvari koje su...
  • 117:34 - 117:37
    već da ih razumijemo, da
    proniknemo u njih, i da ih ispitamo,
  • 117:37 - 117:42
    dajući se srcem i umom u svaku
    stvar koju morate spoznati.
  • 117:42 - 117:45
    Jedan drugačiji ivot.
  • 117:49 - 117:54
    Ali, to ne zavisi od drugih,
    već od vas.
  • 117:54 - 117:56
    Jer u ovome nema učitelja,
  • 117:56 - 117:58
    nema učenika,
  • 117:58 - 118:01
    nema vođe,
  • 118:01 - 118:02
    nema gurua,
  • 118:02 - 118:04
    nema gospodara, nema spasitelja.
  • 118:04 - 118:10
    Vi ste i učitelj i učenik,
    vi ste gospodar i guru i vođa,
  • 118:10 - 118:13
    vi ste sve!
  • 118:13 - 118:16
    I,
  • 118:16 - 118:18
    razumjeti
  • 118:18 - 118:21
    znači
    - promijeniti se.
  • 118:24 - 118:34
    Prijevod
    - Tonći Bulić -
  • 122:58 - 123:04
    K R A J
Title:
Zeitgeist Addendum
Description:

downloaded from opensubtitles

more » « less
Video Language:
Arabic
Duration:
02:03:07

Croatian subtitles

Revisions